Intervju / Damir Nikšić, nezavisni kandidat na načelnika Općine Centar: Moji pretpostavljeni bit će samo građani
Nije jednostavna odluka kandidovati se za načelnika Općine, šta Vas je potaknulo na ovaj čin?
Ja sam konceptualni, ulični, multimedijalni i angažovani umjetnik, a predizborna kampanja je pravo mjesto i vrijeme da se neko ko se inače bavi videom, performansom, vizuelnom komunikacijom, konceptualnom umjetnošću, "likovnom propagandom", angažuje u promociji sopstvenih uvjerenja, ideja, snova i zamisli participirajući u sveopštoj kakofoniji ideološkog marketinga kao u nekoj grupnoj uličnoj izložbi.
Pravi je izazov vizuelno i tekstualno, riječju ili gestom, prenijeti neku ideju javnosti i vidjeti da li ona može zaživjeti u glavama ljudi. Umjetnost je najpotpuniji oblik komunikacije tako da se valja okušati u svemu ovom i nakon toga preispitati. Predizborna kampanja je odličan test za svakog umjetnika, a i za satiričara.
Vrijeme predizborne kampanje iskoristit ćete za predstavljanje svog programa kojim ćete se voditi ako dobijete načelničku poziciju. Koji su to glavni problemi s kojim ćete se uhvatiti u koštac, ako Vam građani ukažu povjerenje?
Sigurnost je najvažnija stavka, pa sve ostalo. Bez sigurnosti i bezbjednosti građana, privatne imovine i privatnog poduzetništva, ne samo da nema progresa zato što nema elementarnih uslova za život, rad i učenje, već nema ni slobode. Vladavina zakona tj. vladavina prava jeste vladavina slobode. Bez slobode smo robovi i kmetovi, a ne slobodni građani, zar ne?
Dakle morat ću se potruditi prvo, ako ne da iskorijenim, onda barem da neutraliziram ili odložim korupciju u opštinskim organima i organima sigurnosti na četiri godine i da za vrijeme mog mandata poradimo zajednički na redu i sigurnosti u našoj opštini. U tim uslovima će vrijedni, pametni, talentovani građani i građanke zasigurno prosperirati.
Naravno, moramo prestati pristupati opštinskim prostorima i imovini kao feudu i izvoru zarade, a početi ga preraspoređivati mladim, školovanim, pozitivnim i kreativnim ljudima koji imaju ideje, startup kompanije koje bi okupile i motivisale i druge mlade da na licu mjesta uče i rade nešto što nikada nisu ni pomislili da mogu, zatim raznim neprofitnim organizacijama koji bi unijeli svježinu i interesantne sadržaje u našu opštinu. Saloni za uljepšavanje i kladionice, jednako kao i banke svih boja već počinju da izazivaju tešku depresiju jer nas podsjećaju koliko smo površni, jadni i zaduženi. Ovo je prevažan grad da bi imao palanačke sadržaje, a Centar je ipak njegov centar.
Imate li u planu pokretanje novih infrastrukturnih projekata i koji od njih će biti prioritetni?
Ja već dugo upozoravam na "neprohodnost", pogotovo za dječija i invalidska kolica. Trotoari moraju postati važna stavka jer pješaci postaju skoro doslovno građanima drugog reda, što šokira svakog turistu koji dolazi iz neke normalne zemlje. Insistirao bih na pješačenju. Ne toliko na biciklima, koliko na pješačenju. Dobro je za zdravlje.
Odavno govorim da bih volio zatvarati dio Titove ulice za saobraćaj, za praznike, u toku festivala..., naročito ljeti. To bih volio pokušati, naviknuti građane Centra na te urbane rituale, jednako kao što smo se naučili na Vilsonovo.
Moramo početi razmišljati o tome kako Titovoj dati izgled i funkciju npr. Ilidže. Imam viziju toga i njom često smaram ljude oko sebe, ali neću sada ovdje. U svakom slučaju predlažem da počnemo razgovarati o tome u opštini, ko god došao za načelnika.
A volio bih da poradimo i na Parku prirode i izletištu Skakavac, da ga povežemo nekim dobrim putem sa gradom, da tamo napravimo staze za hodanje. Neki kažu da to nije u nadležnosti opštine, međutim statut opštine kaže drugačije.
Sve to podrazumijeva velike infrastrukturalne projekte, ali ako ne počnemo o njima razmišljati - Centar će popustiti pod problemom saobraćaja u ne tako dalekoj budućnosti i postati nemoguć za življenje.
Kako ste zadovoljni dosadašnjim radom općinskih službi i kako komentarišete dosadašnje način trošenja budžetskih sredstava, da li je on optimalan ili pak imate određene zamjerke?
Nisam zadovoljan. Nikako nisam zadovoljan.Jako sam nezadovoljan i isfrustriran. Opština Centar je velika opština i jako bogata, ali običan građanin koji se ne fura na neke velike zarade, poslovne poduhvate i izazove, već koji želi živjeti običan gradski život, imati svoju bazu, svoj studio, atelje, posao, biznis, kućni mir u Centru, mjesto gdje može normalno živjeti sa porodicom kao i naši roditelji nekoć, osjeća se žrtvom raznih predatora, prevaranata, kradljivaca koji dolaze u ovu opštinu isključivo zbog "plijena".
Mislim da se mi građani moramo zaštititi tako što ćemo insistirati na efikasnijoj i inteligentnijoj vlasti i policiji, zajedno ćemo, mi građani i državni službenici, osmisliti plan djelovanja tako da ova opština koja je administrativno sjedište više nivoa države, univerzitetski dio grada, centar državnih zdravstvenih ustanova - zaista ponovo postane prije svega siguran, miran i uredan dio grada sa puno raznovrsnog kulturnog sadržaja i mogućnostima poštene zarade za mlade. Zbilja ne vidim neka velika ulaganja iz budžeta koliko svjedočim svim drugim stvarima.
Kojeg kandidata doživljavate najozbiljnijim konkurentnom za načelničku poziciju?
Ajnadžića, naravno. Iza njega stoji propagandna mašina dvije najveće partije desnog centra u ovom dijelu države. Njihov je imperativ osvajanje vlasti u Opštini Centar - jednoj veoma bogatoj, ako ne i najbogatijoj opštini u državi sa basnoslovnim budžetom od nekoliko desetina miliona konvertibilnih maraka. Oni su se udružili u toj namjeri. Po toj koaliciji i po količini promotivnog materijala vidimo koliko im je bitno osvojiti vlast u njoj. Mislim da će se sve to intenzivirati u posljednjoj sedmici septembra.
Moram priznati da se pomalo plašim da će njihovo osvajanje vlasti u opštini Centar predstavljati konačan trijumf etnonacionalne partijske opcije nad građanskom partijskom opcijom koja se dugo već koprca i koja se zbilja nije proslavila posljednjih godina proizvodeći zbog toga ogorčenje birača koji će je na ovim izborima kazniti. Predviđam da će u tom finalnom pohodu ujedinjenog i snažnog centra-desnice tj. u tom procesu konačnog osvajanja totalne opštinske vlasti u državi, doći red i na Titovu ulicu da dobije novo ime. O tome se već šuška.
Šta poručujete svojim biračima, ali i generalno stanovnicima općine?
Preporučujem im da se oslobode stranačkog utjecaja. Da se decentralizuju od stranačkih centrala. Nisu stranke te koje garantuju stabilnost. Država i Ustav garantuju stabilnost, a stranke je samo dovode u pitanje već dvije decenije, kako svjedočimo.
Građani moraju znati da partijska demokratija nije jedini oblik demokratije. Lokalna samouprava je koncipirana na principu direktne demokratije Zborova građana. Preporučujem da se samoorganizujemo i iskoristimo svoje građanske ovlasti, prava i slobode koje nam naša lokalna samouprava garantuje, da na ovim izborima izguramo partije iz svojih života i počnemo upravljati svojom zajednicom, barem u Opštini Centar.
Važno je da Opština Centar bude apolitična, neutralna, da u njoj ne samo da vlada građanski princip u odnosu na etnonacionalni, već da u njoj vlada građanski princip u odnosu na partijski princip, tj. decentralizovana građanska samouprava - u odnosu na centralizovanu partijsku vlast profesionalnih političara, partijskih centrala, vrhuški i političkih lidera.
Šta ćete promijeniti u odnosu građanin-načelnik?
Oblik demokratije koji ja zagovaram je sistem u kojem nema jasne granice između "vlasti" (tj. "vladara") i "vladanog". Niko nije "vlasnik" države i niko nije "klijent" države, jednako kao što niko nije gospodar i niko nije sluga ili rob. Iz takve političke filozofije proizilazi minimalna decentralizovana država u kojoj je komuna (grad ili opština) osnovna jedinica građanske samouprave.
Nažalost, radi sistema partijske demokratije, ja ću prvo morati imati odnos sa opštinskim vijećnicima, a oni dolaze iz partija. Oni, tj. stranački interesi koje će oni zastupati, će se ispriječiti između mene i građana. Ja bih bio najsretniji da ti opštinski vijećnici dolaze iz Mjesnih zajednica i da ih biraju zborovi građana, ali to nije tako. Oni dolaze iz partija i to je odlika partijske demokratije.
Ali postoji nešto drugo. Na isti način na koji mi građani volimo reći da se političari bave problemima samo pred izbore, a ne tokom mandata i građani će morati da se bave direktnom demokratijom u svojim mjesnim zajednicama kroz zborove građana četiri godine mog mandata, ako budem izabran, a ne samo sada.
Nećemo se prepucavati preko medija i putem društvenih mreža, nego ćemo se učiti kako samouprava, tj. jedna opština/komuna i direktna demokratija u njoj zbilja moraju i mogu da funkcionišu.
To će značiti demokratsko građansko participiranje u donošenju odluka u lokalnoj zajednici i preuzimanje građanske odgovornosti za te odluke, a ne neartikulisano graktanje i lajanje preko medija.
Ja neću ništa obećati osim to. Ja ću najviše raditi na lokalnoj samoupravi i direktnoj demokratiji. To je moj plan i projekt. Građani će mi govoriti šta moram raditi putem postojećih kanala samouprave koje, eto, moramo zajedno podmazati. Građani će biti moji pretpostavljeni, pošto ja nemam pretpostavljenih: nemam partijske centrale koja će mi dirigovati i s kojom ću se morati konsultovati. Nikome neću dugovati svoju predizbornu kampanju niti svoju izbornu pobjedu osim građanima. To znači da ću biti u potpunosti na raspolaganju svojim sugrađanima.
Koji su za Vas najbolji potencijali općine, a koji do sada nisu bili iskorišteni?
Upravo ovo što sam naveo, decentralizovani nepartijski sistem lokalne samouprave i direktne demokratije koji moramo sprovesti iz slova zakona u djela, u praksu. On nije samo teorija. On funkcioniše.
Kada profunkcioniše i tamo gdje profunkcioniše, mi to nazivamo "uređenim zemljama".
Znači sve je do nas, ustava i statuta, a ne do partija. Partijska vlast nije jedina vlast i ne treba nasjedati na tu propagandu niti dozvoliti da nas zastraše da ćemo propasti ili biti ostavljeni na milost i nemilost bez njih. To je laž. Lokalna samouprava je dovoljno dobro definisana da, ako se oslonimo na sopstvene snage, ideje, pismenost i kreativnost, možemo dobiti i BFC certifikat za povoljno poslovno okruženje, a s njim i ulaganja, i razne evropske fondove. Ne trebaju nam partije i partijske centrale da dolaze na gotovo i uzimaju od svih naših poslova, nastojanja i ideja svoj dio kolača tj. reket.