Nakon više od godinu dana sudskog procesa, optuženi bi mogli biti proglašeni krivim ili oslobođeni optužbi za organizovani napad na ustavni poredak BiH. Ova presuda nije samo pravni epilog, već i važan test za državne institucije i stabilnost zemlje koja više od tri decenije gradi mir na temeljima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ukoliko bude osuđen, Dodiku prijeti i do pet godina zatvora, kao i desetogodišnja zabrana bavljenja politikom.
Zašto je proces ključan?
Optužnica, podignuta 2023. godine, tereti Dodika i Lukića za sistemsko podrivanje državnog autoriteta donošenjem zakona kojima se RS "odvaja" od nadležnosti Ustavnog suda BiH i odbija priznati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice. Tužilaštvo BiH tvrdi da su ovi zakoni direktno ugrozili suverenitet države i otvorili put de facto secesiji RS-a.
Ako Sud potvrdi krivicu, ovo bi značilo da jedan visokorangirani politički lider u BiH snosi pravne posljedice zbog napada na ustavni poredak. U suprotnom, oslobađajuća presuda bi mogla izazvati kritike i biti tumačena kao znak slabosti pravosuđa.
Od Narodne skupštine RS do sudnice
Sve je počelo 2021. godine, kada je Dodik, pod izgovorom "zaštite srpskih interesa", inicirao donošenje zakona kojima se RS povlači iz nadležnosti državnih institucija, uključujući Poresku upravu i Sud BiH. Kulminacija je uslijedila 2022. godine, kada su u RS usvojeni zakoni kojima se odbacuje presuda Ustavnog suda BiH o državnoj imovini i formiraju "paralelne institucije".
Miloš Lukić, kao direktor Službenih novina RS, optužen je da je službenim objavljivanjem ovih zakona omogućio njihovu primjenu, uprkos odluci Ustavnog suda BiH kojom je taj proces obustavljen. Tužilaštvo tvrdi da je Lukić time "legalizovao nezakonite radnje".
Burno suđenje uz bojkote i političke izjave
Suđenje je od početka obilježilo niz tenzija. Dodik je prvo ročište nazvao "cirkusom" i odbio prisustvovati, tvrdeći da Sud BiH nema nadležnost nad RS. Njegov advokat, Goran Bubić, branio je optužene političkim argumentima: "Ovo je pokušaj da se Srbi kazne jer poštuju svoj ustav".
S druge strane, Tužilaštvo BiH je iznijelo niz dokaza, uključujući dokumente koji pokazuju da su zakoni RS direktno narušili Daytonski sporazum i otvorili put za secesiju i dokaze o sistematskom nepoštivanju sudskih odluka, budući da je RS godinama ignorisala presude o ukidanju spornih zakona.
Oči bh. javnosti i međunarodne zajednice uprte su danas u Sud BiH, jer će odluka koja bude donesena imati dugoročne posljedice na političku i pravnu scenu zemlje.
Bivši igrač Arsenala na sudu zbog oca: Napustili ga kao bebu, a sada mu traže novac
