Muradif Kanlić, predsjedavajući Skupštine BPK Goražde na svečanoj akademiji u Centru za kulturu, govoreći o značaju 25.novembra uputio je čestitke svim Bosancima i Hercegovcima, poručujući da je danas svakom čovjeku u ovoj državi životno i ljudski neophodno ono što je proklamovano 25.novembra 1943.godine.
"Ideje ZAVNOBIH-a upućuju na mir i toleranciju, zato su te ideje i danas aktuelne više nego ikad. Jedno od svetih pravila ZAVNOBIH-a je da je svaki građanin Bosne i Hercegovine jednak u svojim pravima i načinu života bez obzira u kojem dijelu Bosne i Hercegovine i bez obzira kojem narodu pripada, odnosno da li pripada "većini ili manjini" i da svaki dio Bosne i Hercegovine pripada svakom njenom građaninu", poručio je između ostalog Kanlić.
Na akademiji u Goraždu obratio se Sead Turčalo, dekan FPN Univerziteta u Sarajevu koji je u svom govoru posebno naglasio značaj slobode, odgovornosti prema državi i njenim institucijama .
"Ja neću govoriti o historiji, ja ću vam na današnji dan prvo poželjeti i nadati se da volite i da ćete voljeti slobodu, a sloboda je odgovornost. Zbog toga često ljudi ne vole slobodu jer nas tjera da preuzmemo odgovornost.Danas kada obilježavamo 80-ti Dan državnosti, govorimo o modernoj državnosti BIH, mi treba da razmišljamo o putu nas i naše domovine. Možda će vam ovo zvučati pretjerano i odvojeno od realnosti, ali uvjeren sam da je položaj nas koji BIH doživljavamo i živimo ovu državu kao svoju, nikada u njihovoj historiji nije bio bolji. Mi danas stojimo ovdje, kao slobodan, suveren narod u svom pravu da donosimo zakone i odlučujemo sami od sebi o svom pravu i obavezi da budemo odgovorni. To je privilegija koja označava značajan odmak od onog što smo proživljavali u prošlosti. Ako nismo svjesni koliko je to značajno onda samo pogledajte proteklih mjesec dana u Palestini i vidjet ćete kako narod bez države, osuđen na borbu za državu pati, i vidjet ćete kako moral i etika, možda igraju ulogu u našim individualnim odnosima, ali ne i kada izađete na političko polje, kada izađete u sferu međunarodne politike. Tamo ulogu igra maksimizacija moći i maksimizacija sigurnosti I mi također treba da radimo, na maksimiziranju moći i sigurnosti. Svjesni smo da identitet i politička prava koja danas imamo su bila stoljećima uskraćivana, osporavna i minimizirana. I neki su možda lično prošli kroz takve izazove, ali težnja za autonomijom, nezavisnošću, modernom državom ima svoje korijene i od pokušaja stjecanja autonomije unutar carstava sredinom 19. stoljeća do konačnog ostvarenja prvog osnova za modernu državnost 25.11.1943 na zasjedanju ZAVNOBIH-a do ostvarenja nezavisnosti nakon referenduma 1992. I znamo da je taj put bio naporan i prepun otpora i žrtava i putujući kroz te različite režime, i osmanske i austrougarske i jugoslovenske i pokušaja stvaranja velikih država na teritoriji BIH, svaki je predstavljao poseban izazov u potrazi BIH za samoopredjeljenje i nezavisnošću", kazao je Turčalo.
U tom kontekstu Turčalo je naglasio važnost da državljani slobodne i međunarodno priznate države BIH treba da uvažavaju žrtve onih koji su dali sve za njenu slobodu te da svako na svoj način doprinosi tkivu slobodne suverene i nezavisne BIH.
"Sloboda koju imamo nije samo historijsko dostignuće već kulminacija napora bezbrojnih generacija i istaknutih pojedinaca i mi tu kulturu sjećanja treba da njegujemo, to je sloboda koja traži i obavezu da sadašnje i buduće društvene elite odgovorno upravljaju državom i ne budu sami sebi svrha već moralno i politički odgovorni i onima kojima smo jutros polagali cvijeće i učili fatihu i minut šutnje, ali i živim i budućim generacijama koje dolaze. Imperativ je priznati da je sloboda jedne države isprepletena sa slobodom njenih pojedinaca to je kamen temeljac naprednog društva i mi moramo nastaviti njegovati liberalne vrijednosti. Postigli smo državnost, ali ostaje potreba da imamo više svijesti o državi", kazao je Turčalo.
Komentarisao je i činjenicu da je jučer MUP entiteta RS-a zabranio obilježavanje ZAVNOBIH-a.
"Iz moje perspektive , možda će zvučat čudno, ali to je dobra stvar jer pokazuje da je taj događaj puno važniji nego što mi to imamo u svojim glavama. Na simboličkom nivou to pokazuje da oni koji zabranjuju se boje prirode BIH, a naša obaveza je da čuvamo ono što BIH jeste i naša obaveza je da sljedeći put obilježimo Dan državnosti možda puno raznovrsnije I da nas bude više na svim mjestima gdje se obilježavaju ovi datumi, i Dan državnosti i Dan nezavisnosti, ali i dan prijema BIH u UN, jer znamo da bez tog prijema i referendum bi bio ništa, ZAVNOBIH bi bio ništa. Tog trenutka mi smo postali međunarodno priznata država, tog trenutka oružano nasilje je postalo agresija. Ali zaboravljamo te datume i zabrane nam pomažu da shvatimo tu važnost koliko god to gledali samo kao negativno, negativno je po one koji izriču zabrane2, poručio je između ostalog Turčalo.
