Dan grada vruća tema u Mostaru: Umjesto pobjede nad fašizmom, obilježava se početak rata?
Zelenika se predlažući datum za dan grada Mostara, koji je jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave bez svoga dana, pozvao na podatke iz Dubrovačkog arhiva, koji navode da se Mostar prvi put spominje u Dubrovačkom izvještaju 3. aprila 1452. godine.
Taj prijedlog je mnoge šokirao i izazvao oštre reakcije, jer se upravo taj datum veže za službeni početak posljednjeg rata u Mostaru.
Starosjedioci Mostara koji smatraju da je dan njihovog grada 14. februar, kada je oslobođen od fašizma, inicijativu za novi datum smatraju sumanutom, navodeći kako je neshvatljivo da nekome pada na pamet slaviti dan kad je počeo rat, umjesto kad je oslobođen od fašizma.
Predsjednik SABNOR-a Sead Đulić ističe da se o 3. aprilu kao danu grada ne smije razmišljati, jer je tada u Mostaru 1992. godine počelo stravično razaranje grada i taj datum otvara rane među brojnim građanima te će uvijek biti asocijacije na pucanje i smrti bliskih osoba, koje pamte mnogi građani.
"To nam ne treba. Ovo je inače ranjen grad, sad mu otvoriti još jednu ranu, to mogu samo ljudi koji ne žele dobro ovom gradu", kaže Đulić za Klix.ba.
Dan grada, kako naglašava, treba biti neki datum u historiji koji je važan, koji nešto znači i ima emotivnu vezu za najveći broj građana tog grada.
"Izvlačiti tako neke nasumične datume, mislim da nema smisla", kazao je predsjednik SABNOR-a navodeći kako nisu sve arhive ni pregledane da bi se moglo sa sigurnošću reći kako se Mostar prvi put spominje 3. aprila 1452. godine, jer smatra da bi se mogao naći još stariji datum u bečkim arhivima, istanbulskim, moskovskim li nekim drugim.
Važno je, kako napominje, znati da građani za takve datume ne mogu biti emotivno vezani i da to ne može biti dan grada koji će slaviti građani, jer im, kao ni gradu kao naseobini, ne znači ništa.
"Ja kao neko ko pripada antifašističkom pokretu u antifašističkoj Evropi, koja je 9. maj uzela kao Dan pobjede nad fašizmom, kao svoj Dan, neću nikada odustati od 14. februara kao važnog datuma u historiji ovog grada, kada su građani Mostara dočekali slobodu nakon žestoke četverogodišnje fašističke torture i okupacije. To može biti sigurno jedan važan datum za koji postoje emocije, ali ako se ne možemo dogovoriti svi, valja tragati za nečim suvislim. Ja sam za dogovor, za razgovore, ali mislim da 35 vijećnika, od kojih većina ne poznaje historiju grada, mora napraviti malo ozbiljnije istraživanje i konsultacije sa širim krugom građana Mostara, koji ovaj grad, njegovu prošlost, njegove važne datume osjećaju kao svoje, i doći kroz dogovor do jednog suvislog i svima prihvatljivog rješenja. Ne može to biti odluka 35 vijećnika koji stranački navijaju, nego širokog kruga građana ovog grada, koji moraju taj datum prigrliti kao svoj, zaključio je Đulić.
Vjećnica Naše Stranke u Gradskom vijeću Mostara Irma Baralija, koja je i predsjednica Komisije za odlikovanja i priznanja, za naš portal kaže kako je na prvoj sjednici te komisije otvorena politički "vruća" tema o službenom datumu koji bi se odredio kao dan grada.
"S obzirom na to da nije bilo dogovora o ovom datumu ni u jednom od ranijih saziva Gradskog vijeća, temi smo prišli s oprezom i o istoj vodili razgovor na više sjednica, u cilju pronalaska općeg konsenzusa u Vijeću. Lično sam najviše vezana za 14. februar, zato jer je to dan oslobođenja Mostara od fašizma, a preklapa se i s Danom zaljubljenih, tako da na dva polja tog dana Mostar šalje najljepše poruke u svijet", kaže Baralija za Klix.ba.
Nažalost, kako ističe, konsenzus u vezi s tim datumom ne postoji, iako kaže da će ga, kao i veliki broj građana Mostara, uvijek doživljavati kao najznačajniji za Mostar.
"Međutim, on to službeno, u trenutno postojećoj konstelaciji političkih snaga ne može postati. Zbog toga smo razgovarali o drugim datumima koji mogu biti prihvatljivi svima. Tako smo govorili i o 3. aprilu, kao danu kada se Mostar prvi put spominje u spisima koji se mogu pronaći u dubrovačkom muzeju", objasnila je Baralija.
Jedan od zaključaka koji su usvojili na posljednoj sjednici održanoj dan prije sjednice Vijeća, kako nam je kazala, je bio da će organizovati sastanak u proširenom sastavu.
"Pozvat ćemo osobe iz struke da nam pomognu pronaći najadekvatniji datum i u vezi s ovom temom podijeliti odgovornost, jer je jedna od onih koja se tiče zaista svih građana, a tu nikad ne smije odlučivati samo politika, bar ne bez saglasnosti najšire javnosti", zaključila je Baralija.
