Dan kada je Ilidža vraćena svom narodu: Vatrogasci "zaobišli" Dejton kako bi je spasili od uništenja
Prije agresije na BiH, Ilidža je bila u sastavu grada Sarajeva, a brojala je skoro identičan broj stanovnika kao i dana, oko 60.000.
U vrijeme SFRJ, Ilidža kao veliko industrijsko područje je bila peta općina po ekonomskoj snazi u BiH. Na teritoriji općine radile su brojna velika preduzeća i fabrike kao što su Famos u Hrasnici, Šipad na Stupu, Energoinvest, u Blažuju je bila kao i danas fabrika Coca-Cole, te industrijski krug Bosanka.
Kada je u pitanju agresija na BiH, Ilidža je bila od velikog značaja za odbranu Sarajeva. Na teritoriji općine se nalazi aerodrom, a pored brojnih strateških bitnih tačaka za ulaz u grad vrijedi izdvojiti i Igman koji se nalazi u Općini Ilidža, a ova planina je bila od presudnog značaja za odbranu Sarajeva i opstanku života u glavnom gradu BiH.
Ilidža se već od početka 1992. godine našla na vrhu prioriteta agresora. U aprilu 1992. godine agresorske trupe i zločinci predvođeni SDS-om su postavljali barikade kod aerodroma, potom u naseljima Vojkovići, Stupsko broje i u parku Stojčevac.
Agresorska vojska je na početku rata zauzela, zbog manjka logistike u odbrambenim redovima, veći dio Ilidže koji su potom kontrolisali do kraja rata.
Pod kontrolom Armije Republike BiH ostala su naselja Hrasnica, Butmir i Sokolović Kolonija, te pomenuta planina Igman. Butmir je sa čuvenim tunelom spasa bio jedini ulaz i izlaz u grad, te su tako slobodne teritorije bile povezane sa Sarajevom.
Iako se vodstvo bosanskih Srba snažno protivilo raspletu u kojem bi Sarajevo ostalo cjelovito, pregovorima i razmjenom teritorije tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević je pristao da pometnuta naselja pripadnu Federaciji BiH. Dogovoreno je da se u februaru i martu 1996. godine dogodi mirni prijenos vlasti na organe FBiH.
Sporazumom je predviđeno da se svim Srbima garantuje sigurnost, te da svi mogu ostati u svojim domovima bez bojazni da će njihova imovina i životi biti ugroženi.
No tada je na scenu nastupila snažna medijska propaganda, prije svega Srpske radio televizije, kojom su Srbi pozivani da napuste svoje domove. Posljednjih dana neposredno pred reintegraciju, počela je masovna paljevina i pljačka stanova u sarajevskim naseljima koja su pripala FBiH, pa i Ilidži.
Međunarodna zajednica je dopustila vatrogascima iz Sarajeva da dođu na Ilidžu prije zvanične primopredaje kako bi spasili ovo naselje od potpunog uništenja.
Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, oko 84 posto Općine Ilidža pripalo je Federaciji BiH, a ostatak je pripao bh. entitetu Republika Srpska.
Barbarez ostao bez napadača, Tabaković se nakon utakmice s Njemačkom vratio kući
Prepoznajete li lopove koji su ukrali MacBook Pro računar iz prodavnice u SCC-u?
