Danas je 30 godina od osnivanja Armija RBiH: Slavni dani zajedništva na putu do slobode
Armija je zvanično formirana 15. aprila 1992. godine .
Jedinice teritorijalne odbrane države, prije svega Patriotske lige, Zelenih beretki i tadašnjeg ministarstva unutrašnjih poslova organizirale su se zahvaljujući onima koji su slijedeći logiku sukoba u Sloveniji i Hrvatskoj znali da isto čeka i našu državu. U tim naporima išlo se od osobe do osobe, od kuće do kuće kako bi se stanovništvo upozorilo na opasnost i dalo svoj doprinos u onome što će prerasti u borbu protiv agresije na suverenu državu koja će svoju kuluminaciju doživjeti zločinom genocida.
Sa iznimkom snaga MUP-a, predstavljale su nelegalne jedinice koje su bile prinuđene organizirati se na prikupljanju oružja i organiziranju odbrane zbog onoga što je nužno preraslo u sukob sa srpskim paravojnim jedinicama i JNA koje su se naoružavale iz već postojećih rezervi.
U redovima Armije BiH našli su se goloruki vojnici bez adekvatnih sredstava za odbranu, na početku čak i bez uniformi.
Bez realnih šansi za opstanak a kamoli pobjedu, Armija R BiH suočena je sa embargom na uvoz oružja što je išlo u korist bolje naoružanim snagama JNA i paravojnim formacijama samoproglašene "Republike srpskog naroda u BiH". Uprkos tome, do kraja rata Armija BiH bila je stabilno organizirana u sedam regionalnih korpusa i postala je u svijetu poznata kao čudo bosanskog otpora.
Digitalna biblioteka američkog predsjednika Billa Clintona sadrži dokumente sa kojih je skinuta oznaka povjerljivo. Jedan od njih nosi naziv "Jugoslavija, vojna dinamika potencijalnog rata" u kojem piše da je rat neizbježan te se zbog neorganiziranosti jedinica Armije u sukobima sa mnogo jačim neprijateljem, predviđa gerila ratovanje gdje bi vojnici pred agresorom mogli iskoristiti težak teren za kretanje i izrasti u kredibilnu vojnu snagu, ali da vjerovatno neće izdržati borbe poslije 1993. godine.
U izvještaju o humanitarnoj situaciji u BiH već do augusta 1992. godine, 1,3 miliona Bošnjaka raseljeno je a 9.000 ubijeno.
Borba za život, slobodu i državu kao moralni pokretač vojnika Armije RBiH bila je jača od svih sila koje su ih pokušale slomiti. U odbrani su učestvovali svi, kako vojnici tako i članovi njihovih porodica. Svi su na neki način tada bili vojnici u borbi protiv onih koji su mrak na ovome svijetu, kojima ljudski život ništa ne znači.
Vrhovni komandant Armije RBiH bio je Alija Izetbegović, a načelnik štaba, odnosno prvi zapovijednik bio je general Sefer Halilović (zamjenici Jovan Divjak i Stjepan Šiber), a poslije je komandant Armije bio general Rasim Delić. Armija RBiH je službeno prestala da postoji 14. decembra 1997. godine.
Armija je na kraju rata imala oko 200.000 boraca.
Svim sinovima i kćerima Bosne i Hercegovine, koji su svoje živote dali braneći čistoću ideala, neka je vječna slava.
Zašto je opasna Jandrokovićeva prijetnja opstanku BiH: Politička manipulacija sa sjenom prošlosti
