Tako je za danas na Baricama, izletištu u okolini Sarajeva, najavljena manifestacija posvećena ovom danu u okviru koje je planirana sadnja šumskih sadnica, a nakon toga posjeta Grdonju, lokalitetu na kojem je planirana izgradnja Parka šuma prijateljstva - Sarajevo.
U ulici Aleja lipa u Novom Sarajevu (lijeva obala Miljacke) radnici preduzeća Park danas će zasaditi osam novih odraslih stabala lipe, dok će Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja na Vrelu Bosne upriličiti bogat i raznovrstan program koji će izvesti učenici.
Obilježavanje Svjetskog dana zaštite šuma, između ostalog, bit će upiličeno i u mnogim obrazovnim ustanovama u BiH.
Šumske površine u svijetu su se, prema podacima Ujedinjenih naroda, u zadnjih 20-ak godina smanjile za više od trostruke površine Njemačke, a gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena, uprkos globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.
Šume su danas ugrožene i lošim gazdovanjem, požarima, poremećenim režimima voda, zatim od kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, te kiselih kiša.
Priroda je BiH obdarila značajnim šumskim bogatstvom. Šume i šumska zemljišta u BiH čine više od 50 posto površine države. Intenzivnu eksploataciju šuma u BiH započele su austrougarske vlasti , a značajne devastacije, pretežno oko urbanih područja, dešavale su se tokom prethodnog rata.
Posljedica rata je i velika minirana površina od preko 100.000 hektara, koja je za duži vremenski period izgubljena za gospodarenje, a s obzirom na oštećenost, predstavlja potencijalno žarište za razvoj biljnih bolesti i insekata.
Procjenjuje se da u BiH raste oko 291 milion kubnih metara, od čega 108 miliona pripada četinarima i 183 miliona listopadnom drveću.
Šume su, inače, najsloženiji ekosistemi na zemlji koji čuvaju oko 80% biološke raznolikosti i prema mišljenju mnogih predstavljaju izvor života.
