Širom svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, vjernici okupljaju u crkvama, kapelicama i drugim mjestima kako bi pobožno molili. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, vjernici se okupljaju u crkvama na slavljenje obreda Velikoga petka - čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.
Liturgija Velikoga petka danas je bez brojnih elemenata koji su joj bili pridruženi kroz povijest, u njezinu je središte otajstvo križa.
Tišina jedinstveni početak obreda kada svećenik slavitelj s poslužiteljima u crkvu ulazi u tišini te se prostire pred oltarom na kojemu nema križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira da je s Isusa svučena odjeća, odnosno njegovu ogoljenost, ali je i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Slijedi slušanje Božje riječi iz proroka Izaije o sluzi patniku koji je slika Isusa, čije se smrti spominjemo na Veliki petak. Nakon toga slijedi Služba Riječi (pjevana Muka Gospodinova).
Drugi dio obreda je klanjanje Kristovu križu, otkrivanje križa te poklon i ljubljenje križa. Sveta pričest je treći dio obreda, a budući da je Veliki petak jedini dan u godini kada se ne slavi Misa, vjernici se pričešćuju hostijama koje su pohranjene od jučerašnje Mise večere Gospodnje. Obredi završavaju razlazom u tišini. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkrivaju pokriveno raspelo pjevajući: - Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio! - na što narod odgovara - Dođite, poklonimo se, prenosi Tportal.hr.
Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede te još dva puta nešto pojede.
Danas se također farbaju jaja i priprema uskršnja trpeza.