Danas: Moguće je da će Inzko ostati na funkciji, Schmidt ne odgovara Rusiji jer je pravo rješenje
Kako piše beogradski Danas sagovornici ovog lista ističu da su se imenovanju Schmidta, predstavnika CSU-a već usprotivili Rusi i srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, kao i da je pažnja zvaničnog Berlina umnogome je usmjerena na septembarske parlamentarne izbore, pa su zbivanja na Balkanu "u drugom planu".
Njemački parlament je zvanično podržao kandidaturu Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH, a spekuliše se da je "zeleno svjetlo" za njegovu kandidaturu dala i administracija američkog predsednika Joea Bidena.
"Negodovanje RS-a je samo jedan od problema u vezi sa izborom Inzkovog nasljednika. Srbi u BiH nemaju zvaničnu ulogu u takvom imenovanju, ali, bez sumnje, Evropljani će uzeti u obzir njihovu poziciju, a to je protivljenje ne samo Schmidtu već i funkciji visokog predstavnika. Da bi novi visoki predstavnik uopće imao autoritet, mora da najprije bude široko prihvaćen. Stoga, Evropljani su uznemireni zbog pretnji iz Banje Luke nekom vrstom osvete, naročito imajući u vidu ponovne priče o mogućoj secesiji", piše Danas pozivajući se na neimenovanog izvora u Berlinu.
Ono što dodatno komplikuje čitav proces jeste nesloga na međunarodnoj sceni – razmjerice između Rusije, s jedne strane, i Zapada (SAD i EU), čiji interesi u BiH se umnogome razlikuju.
"U prošlosti su ti vanjskopolitički igrači uvijek nastojali da postignu saglasnost o imenovanju kako bi visoki predstavnik mogao da ima autoritet u ime cijele međunarodne zajednice. Ipak, ovog puta nema konsenzusa, i postoji jasna opasnost da će Rusija blokirati to imenovanje. Uzimajući sve navedeno u obzir, ne treba isključiti mogućnost da nakon kraha u pregovorima o kandidatu Inzko ostane na funkciji", precizira izvor Danasa.
Prema mišljenju pojedinih diplomata, u slučaju da se obistini scenarij "zadržavanja veterana" Inzka, "on će biti čak još slabiji nego prije jer je nedvosmisleno predočio da više ne želi da obavlja taj posao".
"Jedino rješenje, stoga, ostaje da se pronađe neki treći kandidat za visokog predstavnika, ali imajući u vidu dramu koja se odvija u kontekstu Schmidt, pitanje je ko bi pristao na kandidaturu", objašnjavaja sagovornik iz Berlina.
Franz-Lothar Altmann, njemački univerzitetski profesor i stručnjak za Zapadni Balkan, ukazuje da su "političke diskusije koje se ovih dana vode u Njemačkoj fokusirane na borbu za to ko će biti kandidat za novog kancelara ukoliko koalicijaCDU/CSU pobjedi na izborima.
"Stoga, moguće je da se o BiH i visokom predstavniku diskutuje negde u kuloarima. Christian Schmidt je iskusan političar, naročito u pitanjima koja se tiču međunarodnih odnosa, i on bi mogao da bude prava osoba koja bi ponovo osnažila ulogu visokog predstavnika u BiH, ali očekujem da će Rusija nastaviti da se svim silama protivi njegovom imenovanju, jer intenzivnija aktivnost visokog predstavnika nije ono što Moskva želi. Ako međunarodnu zajednicu ne bude predstavljala neka jaka ličnost, BiH će se, na kraju, raspasti. Tom raspadu bi aplaudirao slovenački predsjednik Janša koji se zalaže za etnički homogene države. Ipak, na Balkanu potpuno etnički homogene države ostaće samo iluzija, i Slovenija je maltene jedini primjer za to", poručuje Altmann.
