Danas se obilježava 27. godišnjica prokopavanja sarajevskog Tunela spasa

Nemjerljiv doprinos opstanku grada, ali i cijele Bosne i Hercegovine dala je ručno iskopana fizička komunikacija, tunel koji je povezao Sarajevo s ostatkom svijeta.

Prokopavanje tunela bilo je prekretnica koja je odredila daljnji tok odbrane od agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Iz pijeteta prema ključnim fenomenima opstanka domovine, kakav je definitivno Tunel spasa, na Kompleksu će se održati samo počasti i polaganja cvijeća uz ograničen broj osoba s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, najavljeno je iz JU Fond Memorijala KS.

Tunel spasa je dug približno 800 metara, s prosječnom visinom od 1,6 m i širinom od 1 m. Prokopavanje je počelo 28. januara 1993. godine i povezuje Dobrinju i Butmir (D-B). Gradili su ga Armija Republike BiH i civilna zaštita, a za taj mukotrpni posao s obje strane bilo je angažirano oko 300 ljudi. Radilo se 24 sata u tri smjene. Tunel je prokopan 30. jula 1993. godine.

S obzirom na to da je cilj gradnje bio deblokada Sarajeva, zbog vojnog, političkog i ekonomskog značaja, bio je najstrožije čuvana tajna - "tunel kojeg nema".

Korišten je dvije ratne godine, a kroz njega je prošlo više od dva miliona građana i vojnika koji su se snabdijevali hranom, oružjem za odbranu, lijekovima, naftom, bio je spas za ranjene, teško bolesne i trudnice.