Dejan Garić: Nemojmo se hvatati za mamce političara, pokušajmo živjeti optimističnije
Garić je, između ostalog, govorio o simbolici Vaskrsa, njegovanju tradicije, turbulentnom vremenu itd.
"Vaskrs/Uskrs kako god ga ko zvao. Ja uvijek volim raščistiti tu dilemu. Ljudi misle da kada kažu Vaskrs to je isključivo za pravoslavne vjernike. Nije. Pravoslavni vjernici, pogotovo u Srbiji, će često reći Uskrs, jer je Vaskrs staroslavenski odnosno crkvenoslavenski izraz, a Uskrs je riječ koja se koristi u narodu. Nekako se kod nas u Bosni više udomaćila riječ Vaskrs. Međutim, nema greške ako kažete Uskrs ili Vaskrs. Isto je u svakom slučaju, to je jedan praznik slavili ga po gregorijanskom ili julijanskom izračunu", naveo je.
Potom se dotakao simbolike blagdana Vaskrsa, ističući kako vjernici slave pobjedu života nad smrću.
"Vaskrs simbolizira temelj vjere svakog hrišćanina. Kada govorimo o Vaskrsu to je dan kada slavimo pobjedu života nad smrću i mislim da to govori sve. Svi mi ljudi razmišljamo o tom kraju života, o smrtnosti. Omeđeni smo rođenjem i smrću, a Vaskrs nam kaže to nije kraj ima nešto i poslije toga", dodao je.
On dodaje da Vaskrs također simbolizira nadu, novi početak, vječni život za one koji vjeruju, ali u svakom slučaju to je temelj. Nastavlja da nema vjerovanja u vaskrsenje onda ne bi bilo ni praznika.
"Prosvjeta" tradicionalno proslavlja ovaj praznik vaskršnjim koncertom, a tako će biti i ove godine.
"Mi smo obnovom muzičke svečanosti posvećenom praznicima došli smo do 15. božićnog i osmog ili devetog po redu vaskršnjeg koncerta. Bojim se reći tradicionalnog jer mi ovdje vrlo rado kažemo drugi tradicionalni. Rušimo neke tradicije stare po 100 i više godina, a onda pravim nove te nakon godinu, dvije već se usudimo reći da je to tradicionalno. Neka protekne 10, 20, 30 godina pa ćemo pričati o nekoj utemeljenoj tradiciji, a ovako ćemo reći da je to jedna priča koju njegujemo skoro pa deceniju kada je u pitanju vaskršnji koncert", naveo je.
Garić se dotakao i trenutnog stanja u bh. društvu odnosno raspoloženja u kojem se dočekuje ovogodišnji Vaskrs.
"Ljudi su generalno pesimističniji nego ikada, a da je vrijeme toliko pesimističnije, možda i nije. Dovoljno je posjetiti se naših života, a mi ovdje svi smo prošli mnogo teža vremena i mnogo teže godine nego ove u kojima sada živimo. Da ne pričam o našim roditeljima, djedovima i bakama koji su prošli i svjetske ratove, pustošenja i godine gladi i nakon tih ratova i Španske groznice i ko zna šta. Mi smo prošli tu pandemiju i prije toga ratna dešavanja. Čini mi se da ovo danas nije strašnije. Ljudi su možda malo zasićeni, možda im je dosta svega te žele optimističniji periodu u kojima neće slušati loše vijesti", kazao je.
Konstatirao je da bi ljudi, i pored kriza, ipak trebali biti optimističniji.
"Vremena jesu teška, jeste kriza. Izazovno je, ali upravo vrijeme krize treba iskoristiti. Ljudi se plaše da će biti i nekih ratnih dešavanja i ružnih vremena. Sve nas to plaši, ali čini mi se da bi trebali malo optimističnije razmišljati. Trebamo izvlačiti ono što je lijepo u svijetu oko nas. Ljudi će reći kako ima bolesti, kako ljudi umiru, kako se ratuje. Ratovalo se uvijek, bolesti je bilo uvijek, ali ne pričamo da ljudi danas žive duže nego što su ikada živjeli. Mi danas u prosjeku živimo dvadesetak godina duže nego što su naši djedovi i bake živjeli", dodao je.
On je istakao da ipak danas živimo u nekom relativno stabilnom vremenu te da to ne bismo trebali pokvariti.
"Političari će uvijek zveckati oružjem, uvijek će nam prijetiti disolucijama i krizama, ali nemojmo se upecati za to. Ne trebamo im povjerovati to je njihov recept za ostanak na vlasti. Ako sve ide kako treba onda nemaju čime da plaše sve one koji bi trebali da glasaju za njih. Nemojmo se mi hvatati za takve mamce. Pokušajmo živjeti jedan drugačiji i optimističniji život", naveo je.
Garić je govorio i o Vaskrsu u Sarajevu, ističući da je ipak najbitniji mikrosvijet koji gradi zasebno svaki pojedinac.
"Svi mi stvaramo krug ljudi koji nama odgovaraju. Ja se nikada neću družiti s ljudima isključivih mišljenja, koji su nacionalisti, fundamentalisti, koji su ksenofobni na bilo koji način, koji isključuju bilo koga drugačijeg. Međutim, to ne znači da moj mikrosvijet oslikava svijet u kojem živim i ja sam toga svjestan. Činjenica je da ja svoje praznike i praznike ljudi koji su mi dragi slavim zajedno, ali je i činjenica da ne rade svi ljudi to tako. Ljudi su izolovani u neke druge mikrosvijete koji su možda zatvoreni i drugačije oblikovani", dodao je.
Potom se prisjetio svog odrastanja na Bistiriku te istaknuo kako mu je najdraži praznik bio Kurban-bajram.
"Nekada smo mi bili drugačiji, odrastali smo u drugačijem svijetu. Ja sam odrastao na Bistriku koji je i tada dominantno većinski bio muslimanski, ali se to tada nije toliko primjećivalo. Kad vratim film i pogledam u svoju osnovnu školu u mom razredu je bila slika današnjeg Sarajeva. Nekih 80 posto današnjih Bošnjaka, no nije se to tako oslikavalo. Ja sam se najviše radovao Kurban-bajramima zbog toga što sam s drugovima iz razreda dijelio kurbane. Danas je to sve malo drugačije jer je odrasla neka nova generacija koja je rođena '90-ih i 2000-ih godina i ne pamte ta neka vremena prije '90-ih. To je neka nova generacija koju ipak treba malo učiti, možda ne učiti, već gurnuti prema drugima", istako je.
On se osvrnuo i na popis stanovištva iz 2013. godine te istaknuo da su rezultati popisa po srpski narod katastrofalni odnosno da je prema tom popisu u Sarajevu svega 10.000 Srba. Također, on je dodao da, s obzirom da je od popisa prošlo više od deceniju, je ta brojka danas znatno niža.
"Srbi se u Sarajevu osjećaju kao između dvije vatre, oni su tu u nekom procjepu. Nekada se i boje toga da će ih neko pogledati ružno, pogotovo kada se dignu te nacionalne tenzije i kada krene priča i o ocjepljenju", naveo je.
S druge strane, istakao je postojanje jednog drugog problema kao što je odnos Srba prema Sarajevu.
"Većina Srba u BiH, odnosno onih koji su u bilo kojim institucijama vlasti uglavnom dolaze iz RS, oni se prema Sarajevu i prema sarajevskim Srbima ponašaju prilično maćehinski. Ne tražimo mi nikakvu majku, ni rezervnu domovinu, već je porazno to što se Srbi koji su otišli i napustili Sarajevo, odriču tog Sarajeva u kojeg je toliko toga ugrađeno. Prođite Baščaršijom, tim starim dijelom grada. Jedan dio tog starog jezgra Sarajeva su izgradili Srbi. Neke od najznačajnijih porodica su porodica Jeftanović, Despić koje su gradile ovaj grad i donosile dah Evrope i modernizma u Sarajevo", dodao je.
Gostovanje Dejana Garića u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem Youtube kanalu kao i na portalu Klix.ba.
Također nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.
