Dejan Jović: Ulaskom Domovinskog pokreta u hrvatsku vladu radikalizacija društva je normalizovana
Euroskepticizam, antiglobalizam, hrvatski nacionalizam i pritisak na nacionalne manjine, prvenstveno Srbe, okvir je javnog djelovanja na kojem DP crpi podršku.
Plenković je pristao platiti cijenu izbacivanja Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), dugogodišnjeg vjernog partnera HDZ-a, a što je bio jedan od predizbornih zahtjeva DP-a. Druga opcija je bila raspisati nove izbore.
Određeni broj zastupnika koji čine blok predstavnika nacionalnih manjina ipak će podržati Vladu. Među njima neće biti zastupnika SDSS-a, ali izvjesno je da postoji određeni dogovor u ovom bloku da dio pruži direktnu podršku Plenkoviću. Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je da će djelovati jedinstveno bez preciznog obrazloženja šta bi to u praksi moglo značiti.
"Jedni će čuvati vodu, drugi će čuvati vatru. Oni koji će biti unutra, bit će voda, a oni koji će biti vani bit će vatra", rekao je Pupovac, nakon postizanja dogovora o novoj parlamentarnoj većini.
Politolog Dejan Jović za Klix.ba analizirao je ideologiju Domovinskog pokreta, posljedice njihovog ulaska u vladu, odgovornost Plenkovića i ulogu manjina u Hrvatskoj.
"Domovinski pokret je na rubu između desnice i desno-radikalne stranke, budući da su u njemu ljudi koji su donekle različiti - neki zainteresirani za biznis i korištenje vlasti u tu svrhu, drugi s ostvarenim diplomatskim i donekle akademskim karijerama, a treći su radikalniji, uglavnom fokusirani na pitanje Srba, migranata te suzbijanje onoga što je donijela liberalna politika u sferi rodnih prava, naročito prava žena. Radikalizacija prijeti zato što je takva ideologija sada 'normalizirana', te je ušla u vladu, dakle više nije na marginama, te će imati utjecaja na javne politike. Koliko utjecaja - to ćemo vidjeti", kazao je Jović.
S tim u vezi, u političkom programu DP-a navodi se da će raditi na reviziji sadržaja u svim udžbenicima u hrvatskim školama koje koristi srpska nacionalna manjina, te će poduzet mjere na otklanjanju "očitih grešaka i svjesnih krivotvorenja".
DP smatra da srpska nacionalna manjina ima previše saborskih zastupnika (ukupno tri) s obzirom da u Hrvatskoj broje 3,2 posto stanovništa.
"Sukladno navedenoj statistici, izborna jedinica u kojoj pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj biraju svoje zastupnike, mora biti prilagođena stvarnom udjelu manjinske nacionalne populacije u nacionalnoj strukturi", navodi se.
Jović smatra da ako se pod pritiskom DP-a počnu mijenjati prava manjina, ako se zbog toga normalizuje govor mržnje, ako se budu ignorisali akti diskriminacije i neravnopravnosti, te isključivanje srpske zajednice, a potom potencijalno i drugih manjinskih grupa npr u sferi rodne politike, ako se počne propisivati šta se smije, a šta ne smije pisati o historiji i sadašnjoj politici, to će Hrvatsku povesti smjerom nekadašnje politike u Poljskoj.
"Domovinski pokret će dodatno eksploatirati rat iz devedesetih, koji se u Hrvatskoj naziva domovinskim ratom, što će onemogućavati odmak od tih godina, a i doprinijet će daljnjoj stigmatizaciji naročito Srba u Hrvatskoj. Moguće je da će se uvoditi antiimigrantske mjere, premda je dio te partije zainteresiran za ekonomiju, koja ima koristi od imigranata. Neke liberalne partije već govore o 'talibanizaciji' - kroz medijsku politiku, potencijalno i obrazovne programe i kulturu. Za to su šanse ipak prilično male, barem sve dok je Andrej Plenković premijer", rekao je Jović.
Ko snosi odgovornost?
Međutim, dodaje naš sagovornik, ako bi došlo do promjene rukovodstva u HDZ-u, stvari bi se mogle promijeniti u tom smjeru.
"Plenković se jedva riješio radikala koje je u HDZ-ovu Domoljubnu koaliciju uveo njegov prethodnik Tomislav Karamarko, ali sada su se vratili preko koalicije koju Plenković nije htio ali mu stranke opozicije, čak i one na centru, nisu htjele pomoći da je izbjegne. Umjesto da vode politiku 'izoliranja' Domovinskog pokreta, one su izolirale ili HDZ ili, još više, SDSS", smatra Jović.
Naglašava da su manjine, zajedno s Plenkovićem, u prethodnom mandatu Hrvatsku čuvale o desnog radikalizma i ozbiljno su doprinijele daljnjoj europeizaciji Hrvatske.
"Ali, s obzirom na rezultate ovih izbora, bilo je potrebno da još netko da ruku Plenkoviću jer manjinski zastupnici nisu bili dovoljni, a nitko drugi nije htio, osim dvije male liberalne partije koje su se pridružile HDZ-u još prije izbora (HNS i HSLS). Velika je odgovornost stoga na partijama kao što su IDS, Fokus i platforma Sjever, što nisu smogle snage da svojom podrškom Plenkoviću spriječe ili barem pokušaju spriječiti ulazak Domovinskog pokreta u vladu", tvrdi Jović.
Naglašava da je najveća odgovornost na SDP-u, čiji je kandidat, Zoran Milanović, kazao da mu je Domovinski pokret deset puta bliži od HDZ-a, i da treba glasati za sve samo ne za HDZ.
"To je direktno ohrabrilo birače da glasaju za tu opciju. Svi kao hoće da ih netko drugi 'spasi' od desnice, a da oni budu promatrači, i još da kritiziraju ove koji to rade, da ih zovu pogrdnim imenima i sl. Nitko od manjinskih zastupnika, koliko vidim, nije sretan s ulaskom DP-a u vladu, ali neki smatraju da treba smanjiti njihov utjecaj na vladine politike, a to se ne može izvana, nego i izvana i iznutra. Mislim da je svima njima stalo da se ne smanjuju manjinska prava, te da se nastave programi koji razvijaju njihove zajednice", rekao je Jović.
Dodaje da je posebno protiv njihovih interesa da se ukine predstavljanje manjina u Saboru, ili da im se ograniče prava glasa kao zastupnicima.
"Vidjet ćemo hoće li u tome uspjeti - hrvatska politika ipak ovisi o volji vladajućih partija odnosno birača, a ne o ponašanju manjinskih zastupnika. I njima samima bi vjerojatno bilo ugodnije da nisu u poziciji da moraju obavljati poslove koje bi trebali raditi drugi, kao što je održavanje vlade na programu tolerancije prema različitostima, ali za to je potrebno više odgovornosti sviju na političkoj sceni", zaključio je Jović.
