Dekan Nihad Fejzić: Forbes je veterinarstvo uvrstio među 15 najplaćenijih profesija na svijetu
U povodu sedam decenija postojanja Veterinarskog fakulteta, njen akademski kadar i ostalo osoblje odlučili su napraviti dvodnevni program međunarodnog karaktera u kojem će se studentima i svim drugim zainteresiranim stranama, između ostalog, obratiti nekoliko vodećih svjetskih stručnjaka iz oblasti veterinarstva.
Profesor Fejzić nam govori da je Veterinarski fakultet u Sarajevu osnovan 4. augusta 1949. godine te da je izvođenje nastave počelo godinu kasnije. Kaže da je nastao kao treći fakultet u cjelokupnoj Jugoslaviji i to u vrijeme kada je Vaso Butozan bio rektor Univerziteta u Sarajevu.
"Vaso Butozan i Edhem Čamo, tadašnji dekan Veterine, bili su partizani i tada su se uspjeli izboriti da dokažu koliki je značaj veterinarstva u to vrijeme, zbog toga što je infrastruktura bila devastirana, pojavile su razne stočne bolesti, a bila je potrebna mesna hrana i sl. Iz tog razloga je nastao Veterinarski fakultet i to neposredno poslije Drugog svjetskog rata. Ovo je za nas velika godišnjica zato što je tada započela era modernog veterinarstva na ovim prostorima", istakao je Fejzić na početku našeg razgovora.
Više od polovine studenata barem jednom obnovi godinu
On ističe da je već u proteklom periodu organizirano niz predavanja i drugih projekata u okviru proslave 70 godina od osnivanja Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, a jutros je iz štampe stigla i monografija o ovoj temi koja govori o tome kako je ovaj fakultet izgledao nekad i sad.
"Imat ćemo svečanu akademiju koja će se održati u Narodnom pozorištu u Sarajevu u četvrtak, 21. novembra, na kojoj će biti prisutno više od 50 naših međunarodnih partnera, bit će prisutni i predstavnici veterinarskih fakulteta iz regije i svijeta, direktori veterinarskih instituta, predstavnici struke, međunarodnih organizacija i sl. U petak pravimo panel o temi 'Šta je to budućnost veterinarske edukacije'. Očigledno je da je visoko obrazovanje bitno svima i mi želimo na jednom međunarodnom panelu, na kojem će biti prisutno i pet svjetskih lidera iz struke, poslati poruku našim studentima o važnosti edukacije u našoj oblasti. Međutim, mi kao domaćini nećemo govoriti, govorit će naši gosti", istakao je on.
Fejzić posebno naglašava da je Veterinarski fakultet u Sarajevu jedini koji se bavi ovom oblašću u BiH, koja je jedna od najskupljih na svijetu te dodaje da studenti iz čitave države, ali i regije i svijeta, dolaze u glavni grad BiH kako bi se bavili ovom biomedicinskom naukom.
"Veterinarski fakultet u Sarajevu do sada je iznjedrio mnoge stručnjake koji su priznati i na svjetskom nivou. Studij još uvijek traje pet godina, dok je u svijetu šest, a prema posljednjim statistikama od trenutnih 250 redovnih studenata ima 130 ponavljača, što dovoljno govori o zahtjevnosti studija. Veterinarska profesija na Forbesovoj listi, čisto radi informacije, nalazi se među 15 najpoželjnijih, najprofitabilnijih profesija svijeta. Tome su najviše doprinijeli kućni ljubimci koji su napravili čudo na tom planu, posebno na sjevernoameričkom području, u Evropi, ali i u Kini", pojašnjava Fejzić.
Veterinari moraju biti empatični, životinja ne zna iskazati bol
"Kada se bavite veterinom, morate biti empatični. Životinja ne zna iskazati da je nešto boli pa smo često primorani posegnuti i za nekim nekonvencionalnim metodama. Moj kolega u penziji Hamdo Lokvančić je postao poznat po svojoj intervenciji u ratu kada je telio kravu u sarajevskom tunelu. Ta je priča kasnije poslužila legendarnom piscu Abdulahu Sidranu da napiše scenarij za film '(A)Torzija'. U tom slučaju se tele okrenulo u maternici krave, što se terminološki označava kao torzija. Tada su i krava i tele ugroženi. Hamdo je uspio spasiti oboje i to kroz postupak prevrtanja teleta, tako što je potaknuo majčinski instinkt kod krave. Doveo je najljućeg psa iz Hrasnice koji kada je zalajao, krava je ustala te je tako lakše bilo izvući plod", priča nam ovu anegdotu dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.
On ističe da se veterinari nerijetko nalaze u 'etičkim nedoumicama', jer se njihove usluge naplaćuju. Upravo iz ovih razloga pojašnjava da njegovim kolegama bude teško kada moraju naplatiti uslugu, iako će se vlasnik zbog teške bolesti ljubimca morati uskoro pozdraviti s njim.
"U posljednje vrijeme sve se više pojavljuje pitanje brige za divlje životinje. Radili smo jedan projekt o bosanskom medvjedu na Skakavcu i naše ekipe su gore danima čekale medvjeda, da ga uhvate u zamku. Zatim ga je potrebno uspavati, onda mu staviti biometrijsku ogrlicu kako bismo ga mogli pratiti kroz određeni period. Veliki problem su nam pravili psi lutalice koji su nam stalno razvaljivali klopke, ali nakon završetka istraživanja medvjed je upao u neku klisuru i pomislili smo da je mrtav. Poslije nekoliko dana se pojavio i bili smo presretni. Zatim smo mu skinuli ogrlicu i prepustili ga šumi. Dakle, dosta se s veterinarskog aspekta vodi računa i o divljim vrstama koje su nam izuzetno bitne zbog biodiverziteta", pojasnio je Fejzić.
Za kraj nam govori da Veterinarski fakultet u Sarajevu trenutno implementira projekt o detektiranju uzročnika bolesti kod životinja na molekularnom nivou, uz podršku Agencije za atomsku energiju BiH, koja inače podržava rad veterinarskih labaratorija, a uskoro planiraju i uvođenje nastave na engleskom jeziku.
