Dekan PMF-a objasnio kako se Sarajevo snabdijeva vodom i upozorio: Na Bjelašnici se spremala katastrofa
Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (PMF UNSA) Nusret Drešković je u razgovoru za Klix.ba objasnio kako se Kanton Sarajevo snabdijeva vodom i zašto je ovo vodosnabdijevanje ugroženo više nego ikada.
"Za cijelu Bosnu i Hercegovinu je primarno važan pluviometrijski režim, koji je definiran općim odnosom kada su u pitanju podloga i zrak, odnosno atmosfera. To su globalni obrasci smjene toplote i vlage između okeana i kontaktnog sloja atmosfere. S njima je povezana globalna oscilacija zračnih masa. Kada je u pitanju pluviometrijski režim, za nas, kao dio evropskog kontinenta, od primarne važnosti je Islandska depresija ili Islandski minimum koji zapravo vlagom snabdijeva cijelu Evropu", napomenuo je.
Za sjevernoatlantsku oscilaciju je naveo da predstavlja poremećaje koji se u posljednjih nekoliko decenija događaju u režimu izmjene toplote i vlage između sjevernog Atlantika i kontaktne atmosfere. Ta promjena je uzrok suša.
"Zbog tih promjena tokom ljeta dolazi do izrazitijeg osnaživanja anticiklonalnih centara, kao što su azorski anticiklon i sjevernoafrički maksimum. Osnaživanje azorskog i sjevernoafričkog anticiklona dovode do visokih temperatura i suša u cijeloj Evropi", ukazao je Drešković.
Podsjetio je da ovi anticikloni jačaju u posljednjih 20 godina usljed klimatskih promjena.
"Dugotrajne suše su posljedica vedrina. Naravno, uvijek postoje regionalne razlike na nivou Evrope. Bosna i Hercegovina je tokom ljeta pod snažnim utjecajem sjevernoafričkog maksimuma koji se spaja s azorskim anticiklonom", dodaje.
Bosna i Hercegovina u crvenom
Također je podsjetio da je Međunarodni centar za praćenje klimatskih promjena u prethodno opisanom kontekstu Bosnu i Hercegovinu označio crvenom bojom.
"To se posebno odnosi na našu mediteransku regiju koja je već odavno u crvenoj boji, što znači da su tu klimatski ekstremi dugotrajni. Naravno, to su suše i visoke temperature. Nažalost, kontinentalni dio Bosne i Hercegovine se primiče toj crvenoj boji. Ranije je taj dio bio u narandžastoj boji, što znači da je cijela Bosna i Hercegovina pod izrazitim utjecajem klimatskih promjena, tj. ekstremnih vremenskih stanja", kazao je.
Naveo je da su klimatske promjene inicirane i intenzivirane ljudskim djelovanje te da je to osnovi uzrok ovoga što nam se događa.
Opasnosti Miholjskog ljeta
Drešković je istakao da su naučnici odavno primijetili ono što ostali odnedavno primjećuju, a to je da je i jesen sve toplija i bez padavina.
"Sigurno je i bez ikakve dileme da umjereni klimatski pojas, koji je direktno pogođen klimatskim promjenama, polako ulazi u crvenu boju. To znači ekstremizaciju vremenskih stanja, tj. nagli prelazak iz hladnijeg u topli period godine. Nauka je odavno primijetila da više ne postoji klasična jesen, već imamo duga sušna ljeta i zimu koja je nešto kraća i karakteristična je po drugačijem vremenu", rekao je.
Dakle, kako je podsjetio, ljeto i suša se produžavaju na septembar, pa i na oktobar.
"Ova dva mjeseca su identificirana kao mjeseci kojima će dominirati stanje velike vedrine koja se u narodu zove Miholjsko ljeto. Jako je opasno to što su u tom periodu godine zabilježeni padavinski minimumi. U ovom periodu godine skoro i da nema padavina", dodaje.
Ako se pritom, kako je naglasio, uzme u obzir da tokom zime više nema klasičnog snježnog pokrivača, onda to nameće jasan i nedvojben zaključak, a to je da će vodosnabdijevanje biti ugroženo.
"Bosna i Hercegovina u tom kontekstu nije nikakva iznimka i mi već zadnjih desetak godina svjedočimo tim procesima - rekordno minimalnim vodostajima", naveo je.
Napomenuo je da je vodostaj na Vrelu Bosne kao izvorištu rijeke Bosne i nizvodno prije sedam-osam godina bio, kako je ukazao, na nuli.
"Dakle, skoro da je presušila rijeka Bosna. Izvorišne zone kao zone sa kojih se vodosnabdijevamo su zasigurno ugrožene. To su zone u kojima se akumulira voda", dodaje.
Kako se Sarajevo snabdijeva vodom
Profesor Drešković je u nastavku govorio o tome kako se bh. glavni grad snabdijeva vodom kao ključnim pokazateljem kvaliteta života, ne samo u Sarajevu, već i u svakom drugom gradu. U tom kontekstu je izdvojio dva aspekta.
"Jedan aspekt je kako izgleda zalijeganje padavinskih voda. Dakle, postoji Sarajevsko polje kao područje intergranularne poroznosti. Tu su miocene naslage s dva vodonosna sloja, tj. sloja u kojima se voda procijeđuje kroz strukturu Bjelašnice. Riječ je o strukturi koja je jako ispucala ispod Bjelašnice i Igmana, a kroz koju se voda procijeđuje. Procijeđena voda se akumulira ispod Sarajevskog polja", objasnio je.
U Sarajevskom polju je izvorište Bačevo, za koje je naveo da je jedino izvorište iz kojeg veći dio Sarajeva dobija pitku vodu. Dodatno je pojasnio zašto je spomenuto izvorište ugroženo.
"Ako uzmete u obzir da se ti vodonosnici isprazne zbog toga što tokom zime nema snježnog pokrivača, onda je spomenuti režim vodosnabdijevanja jako ugrožen. On skoro više da i ne postoji jer više nema dugotrajnog snježnog pokrivača koji bi vodosnabdijevao te pukotine, odnosno Sarajevsko polje. S druge strane imamo dugotrajne ljetne suše, bez imalo padavina", kazao je.
Upozorio je da je jasno da Sarajevo više neće moći izdržati ovakav način vodosnabdijevanja, odnosno da će vodosnabdijevanje biti potpuno poremećeno. To je utoliko više izgledno zbog toga što su klimatske promjene sve intenzivnije i ekstremnije.
Izostanak zaštite Bjelašnice i Igmana
Sagovornik Klix.ba je također podsjetio da je ranije govorio o tome da će preživjeti i opstati samo one nacije i države koje uspiju akumulirati vodu kada je ima u višku, a to je tokom zime.
"To znači da Sarajevo neće moći opstati i neće se moći normalno snabdijevati vodom ako ne razvijemo plan izgradnje vodne akumulacije za snabdijevanje vodom tokom ljeta. Dakle, vodne akumulacije na Bijeloj i Crnoj rijeci su nešto za šta smo kolega kolega Samir Đug i ja tražili, a to je da se prostornim planom Federacije Bosne i Hercegovine jedini neobnovljivi prirodni resurs - morfo struktura Bjelašnice proglasi nacionalnim parkom kako bi se sačuvali potencijali Sarajeva", naglasio je.
Kako je konstatirao, nažalost, različite vlasti su u posljednjih 15-ak godina pravile štetu na ovom području.
"Nikada nisu htjele donijeti odluku da se to proglasi nacionalnim parkom, pa da sačuvamo jedan jedini resurs", dodaje.
Također je podsjetio da je na slivnom području Bijele rijeke bila planirana izgradnja velikog naselja Buroj Ozone. Poručio je da bi izgradnja takvog naselja bio, kako je izjavio, nepopravljiva šteta, katastrofa po opstojnost Sarajeva.
"Mi smo 2012. insistirali da se Bjelašnica i Igman proglase nacionalnim parkom, a sve u svrhu očuvanja tog resursa. Za sada, nažalost, ne postoje ozbiljne inicijative da se započne izgradnja vodne akumulacije Bijele i Crne rijeke kako bismo blagovremeno osigurali neophodnu vodu. Ništa nije urađeno po tom pitanju", tvrdi Drešković.
"Vlasti ne žele čuti struku"
Tvrdi i to da se nadležni nisu obraćali PMF-u po pitanju zaštite Bjelašnice i Igmana.
"Koliko mije poznato, nije bilo ozbiljne inicijative, barem ne prema PMF-u koji je utemeljio ovu ideju kao jedinu održivu ideju. Naprotiv. Sami ste svjedoci intenzivne devastacije Bjelašnice, i to u smislu prenamjene šumskog u građevinsko zemljište, kao i izgradnje infrastrukture koja kontaminira i ono malo padavinskih voda", ukazao je.
Prema njegovim riječima, katastrofalna je nebriga nadležnih.
"U posljednje četiri godine mog dekanskog mandata nije došla niti jedna inicijativa aktuelne i prethodne vlasti po ovom pitanju", ponovio je Drešković.
Također je ponovo upozorio da će Sarajevo ostati bez pitke vode ako se ništa ne poduzme. Mjere koje je ViK poduzeo usljed suše, što se prvenstveno odnosi na redukciju, ocijenio je kao potrebnim mjerama za smanjenje gubitaka vode, ali smatra da su te mjere irelevantne u smislu dostupnosti vode u narednim godinama.
