Delegacija EU poručila bh. vlastima da reforme mjesecima stagniraju
Na pitanje šta je prioritet: usvajanje ekonomskih zakona ili izmjene Izbornog zakona BiH i da li je Izborni zakon BiH uslov za kandidatski status u Evropskoj uniji ili aktiviranje MAP-a iz Delegacije EU u BiH odgovorili su nam da svaka zemlja koja želi da pristupi Evropskoj uniji mora ispuniti demokratske, ekonomske i političke uslove utvrđene na sastanku Evropskog vijeća u Kopenhagenu 1993. godine, a koji su poznati su kao Kriteriji iz Kopenhagena.
"Zemlje Zapadnog Balkana moraju ispuniti i uslove utvrđene u procesu stabilizacije i pridruživanja, koji se uglavnom tiču regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa. Proces izrade Mišljenja Evropske komisije je zasnovan na Upitniku kao i na odgovarajućim stručnim misijama i procjenama, te na kontinuiranom kontaktu i razmjenama informacija između Evropske komisije i vlasti zemlje. Mišljenje obuhvata opširan 'analitički izvještaj' koji pokriva sva tri kriterija iz Kopenhagena, uključujući 33 poglavlja politika pravne stečevine EU, kao i zaključke i potencijalne preporuke Vijeću EU u pogledu davanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih pregovora", rekli su nam iz Delegacije EU u BiH.
Kako kažu, po završetku procesa pripreme Mišljenja, Evropska komisija podnosi Mišljenje Vijeću EU radi donošenja političke odluke o sljedećem koraku na putu date zemlje ka EU. Istovremeno, ako zemlja ne zadovoljava uslove u dovoljnoj mjeri kako bi dalje napredovala u tom procesu, Komisija u Mišljenju navodi posebne reforme poznate i kao "ključni prioriteti", a koje zemlja mora ispoštovati kako bi dalje napredovala.
"Cijeli proces, od poziva Vijeća Evropskoj komisiji da izradi Mišljenje do njegovog dostavljanja, može trajati do godinu dana ili duže. Proces je direktno povezan sa administrativnim kapacitetom zemlje da dostavi kvalitetne koordinirane odgovore na pitanja Komisije o situaciji na terenu, kako u smislu odgovora na Upitnik, tako i putem posebnih stručnih misija i procjena", rekli su iz Delegacije EU u BiH.
Delegaciju EU pitali smo i da li su zadovoljni dosadašnjim sprovođenjem ekonomskih reformi i da li unutrašnja pitanja opterećuju sprovođenje seta mjera iz Reformske agende.
"Značajan napredak u Reformskoj agendi omogućio je Bosni i Hercegovini da napreduje na svom putu ka EU. Nakon nekoliko značajnih rezultata ostvarenih u 2016. godini, BiH je počela da se kreće naprijed. To su bili važni koraci koji su doprinijeli da Vijeće EU pozove Evropsku komisiju da podnese svoje mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, nakon čega je Komisija vlastima zemlje dostavila Upitnik. U proteklih nekoliko mjeseci, reformski proces stagnira", rekli su iz Delegacije EU u BiH.
Ključno rješavanje problema akciza
Ističu da postoji hitna potreba za obnavljanjem zamaha na EU putu, ispunjavanju reformskih obaveza i poboljšanju situacije u oblasti vladavine prava. Najhitnija od njih je nužnost rješavanja pitanja akciza kako bi se aktiviralo 500 miliona eura investicija u infastrukturu BiH.
"Pored toga, popunjavanje Upitnika, obezbjeđivanje jedinstvenog i koordiniranog niza odgovora, bit će jasan signal da BiH može da radi zajedno, pri čemu je kvalitet odgovora važniji od brzine popunjavanja Upitnika. Politički lideri koji su postavili ambiciozne rokove za kandidaturu za članstvo u EU trebaju preuzeti odgovornost i ispuniti svoja obećanja", dodaju iz Delegacije EU u BiH.
Međunarodna zajednica generalno uložila je dosta novca u reformu javne uprave koja nikada nije reformisana. Iz Delegacije EU u BiH kažu kako reforma sektora javne uprave nije samo potrebna za ispunjavanje zahtjeva EU, već je i neophodna za razvoj zemlje i za život građana: funkcionalna javna uprava pomaže konkurentnosti i rastu zemlje, pojednostavljuje administrativne procese, unapređuje transparentnost i smanjuje rizik od politizacije i korupcije.
"Efikasnija javna uprava štedi novac. Reforma javne uprave je ključni izazov za sve zemlje u procesu proširenja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Uz vladavinu prava, osnovna prava i ekonomsko upravljanje, reforma javne uprave jedan je od osnovnih stubova EU i pitanje koje se treba riješiti što ranije u procesu pristupanja, jer samo efikasna administracija može preuzeti obaveze članstva u EU. To je takođe i jedan od stubova Reformske agende koja nastoji izbalansirati trenutni ekonomski model u BiH kroz smanjenje preobimnog javnog sektora kako bi se oslobodio potencijal, energija i kreativnost privatnog sektora u zemlji", rekli su iz Delegacije EU u BiH.
Uvesti efikasan sistem odgovornosti prema građanima
Konkretno, u sklopu Reformske agende, vlasti su se, kako navode iz Delegacije EU u BiH, obavezale na "uspostavljanje trenda opadanja javnog duga, istovremeno stvarajući prostor za povećanje javnih investicija i ujedno smanjenje državnog ekonomskog sektora".
"BiH i dalje treba riješiti neke važne izazove u ovoj oblasti, kao što je razvijanje upravljanja ljudskim resursima zasnovanim na principima profesionalizma, zasluga i efikasnosti, otklanjanje rizika politizacije državnih službi, uvođenje efikasnog sistema odgovornosti prema građanima i unapređenje usluga. EU je spremna podržati vlasti u ovom procesu", kazali su iz Delegacije EU u BiH.
Na pitanje koliko su zadovoljni saradnjom sa bh. vlastima, ali i opozicijom u procesu sprovođenja reformi odgovorili su da su EU integracije stvar volje i izbora građana, kao i njihovih lidera. Kako kažu, svako ima udio i odgovornost u procesu približavanja EU, uključujući i građane.
"Očekujemo od svih političkih stranki i njihovih lidera da se pridržavaju obaveza preuzetih usvajanjem Reformske agende u 2015. i pomognu u provedbi ovih mjera. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je dogovorilo Izjavu o opredjeljenju u februaru 2015. godine koju su lideri političkih stranaka potpisali, a Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila. EU je i dalje tu da u tom procesu pomogne i da bude partner zemlje i njenih građana. Ali, u konačnici, na političarima i institucijama je da kroz svoje aktivnosti osiguraju da zemlja ide naprijed", zaključili su iz Delegacije EU u BiH.
