Delićevo obrazloženje: Kako će pitka voda u Sarajevu biti zaštićenija nego ikada prije

Prema riječima resornog ministra, riječ je o geografski različitim površinama koje su obuhvaćene jednim i drugim dokumentom. Naglasio je da se privremenom odlukom obuhvata dio onoga što je obuhvaćeno, kako je naveo, nevažećom odlukom iz 1987., pa dodatno objašnjava.

"Elaborat na osnovu kojeg su utvrđene granice i definisane mjere je izrađen prema važećoj zakonskoj regulativi, a to je Pravilnik 88/12 - donesen kao podzakonski akt Federacije Bosne i Hercegovine, a na osnovu Zakona o vodama iz 2006. donesenog u Vladi FBiH. To će reći da privremenom odlukom slivna površina nije promijenjena, jer su već elaboratom iz 2014. određene zone zaštite, prema važećem federalnom Zakonu iz 2006., a Aneksom 2 nacrta privremene odluke predložene su mjere zaštite u tim zonama", naveo je.

Delić je potcrtao da je cilj bolje zaštititi vodozaštitnu zonu.

"Sa ciljem bolje zaštite, a na osnovu člana 5. ovog pravilnika, kojim se dopušta određena sloboda u određivanju mjera zaštite, nacrtom privremene odluke definirana su područja sa strožijim zabranama (P1, P2, P3 i P4 sa svojim opisom granica i mjerama, što je dato u kartama iz priloga nacrta), a koje se poklapaju sa zonama iz odluke iz 1987. Pojednostavljeno, za područja P1, P2, P3 i P4 propisane su dodatne, strožije mjere zaštite od onih koje su date pravilnikom iz 2012. kako bi se zaštitilo Sarajevsko polje. Kad govorimo o ovom segmentu, bitne su mjere zaštite i ograničenja u zonama predložene u članu 28. privremene odluke", istakao je.

Kako je potcrtao, upoređivanjem mapa zona i mjera zaštite, odnosno zabrana, može se steći uvid u stvarno stanje, što je profesorica Emina Hadžić objasnila na konferenciji za novinare te da će svakako biti dodatno obrazloženo i na javnoj raspravi.

Pitanje skladišta kerozina

Ministra Delića smo pitali da li je tačno da će područje oko prostora, na kojem kompanija Hifa Oil gradi skladište kerozina, biti izostavljeno iz vodozaštitne zone.

"Shodno granicama zona iz pravilnika iz 2012., već je određeno šta jest ili šta nije površina koja je u obuhvatu zona sanitarne zaštite. Tako da opet ponavljamo, mi privremenom odlukom nismo nadležni i nismo određivali šta jest ili nije zona vodozaštite, nego smo propisali mjere zabrana u postojećim zonama. Prema tome, područje na kojem se gradi ova građevina jeste u zoni sanitarne zaštite, u kojoj je i pravilnikom iz 2012., ali i nevažećom odlukom iz 1987. dopuštena gradnja uz maksimalne mjere zaštite koje su propisane za to područje", konstatovao je.

Da li je javna rasprava prekratka

Osvrnuo se i na konstataciju Eko Akcije da je ministarstvo, na čijem je čelu, nastojalo da javnost što manje zna o izmjenama koje se odnose na vodozaštitnu zonu te da je ostavilo četiri dana za ostavljanje komentara, što je ocijenjeno kao prekratko.

"Pitamo se kako je moguće da to udruženje, koje prati rad vlada na svim nivoima, nije za sve ove godine upoznalo proceduru donošenja određenog akta. Zna se zvanična zakonska procedura i zna se da javna rasprava mora doći nakon usvajanja određenog akta na vladi i skupštini, nakon čega se u službenim novinama objavljuje odluka ili zaključak o usvajanju/donošenju i najavljuje javna rasprava koja po zakonu mora trajati najmanje 30 dana", napomenuo je.

Podsjetio je da tek predstoji javna rasprava o navedenom nacrtu odluke ako je prihvate organi vlasti.

"Mi smo objavili na internetskoj stranici i socijalnim medijima nacrt privremene odluke i obavijestili javnost da je pripremljen nacrt. Nigdje nismo rekli da je usvojen i da počinje javna rasprava. Osim toga, sjednice skupštine se prenose uživo na TVSA i na YouTube kanalu, tako da je to teško moglo promaknuti, a i dnevni red skupštine se objavljuje na internetskoj stranici skupštine. Neko ko je ozbiljan u praćenju tih aktivnosti morao bi znati te procedure. Dakle, ili je u pitanju elementarno neznanje ili prosto nehat i nepažnja i potreba da se dobije pet minuta prostora u medijima", poručio je Delić.

Bjelašnica i Igman

Govorio je i o navodima da je i trenutni saziv Vlade Kantona Sarajevo dozvolio nastavak pravljenja građevina na vodozaštitnim zonama na Bjelašnici i Igmanu te time nastavio destrukciju okoliša, prije svega pitke vode. Sagovornik Klix.ba smatra da je ovo pitanje za cijelu kantonalnu vladu - premijera i 12 ministara, ministarstava.

"Ministarstvo privrede ne može i ne donosi odluke za cijelu vladu, posebno što građenje i prostorno uređenje nisu resor privrede. Postoji resorno ministarstvo kojem je to nadležnost, a što se tiče izdavanja dozvola za građenje, u konkretnom slučaju, one su u nadležnosti općina. Ukoliko mi dajemo dozvole onda ih dajemo na osnovu prethodno dobijenih saglasnosti drugih nadležnih institucija, u skladu sa zakonom. To zakon nalaže i to je tako sad i uvijek", tvrdi.

Kako je potcrtao, nacrtom privremene odluke ponori na planinskom masivu Igman-Bjelašnica obuhvaćeni su drugom i trećom zonom sanitarne zaštite, gdje su prema Aneksu 1 zabranjene aktivnosti gradnje ili je dopuštena uz standardne i dodatne mjere zaštite.

Također je podsjetio i na odgovornost Općine Trnovo za spomenutu područje.

"Što se tiče privremene u zonama zabrane koje su definirane odlukom, nema gradnje. Tamo gdje je dozvoljena gradnja, radit će se prema propisima, ali ponavljamo, građenje i prostorno planiranje nisu u nadležnosti Ministarstva privrede i ne donosimo mi prostorne planove, niti ih odobravamo, kao ni odobrenja za građenje. Štaviše, mi smo Općinu Trnovo prijavili šumarskoj inspekciji, jer smo dobili informaciju da je na određenom dijelu šumskog zemljišta izvršena sječa, odnosno krčenje šume. Poduzeli smo i poduzimamo sve što je neophodno da bismo zaštitili resurse koji su u našoj nadležnosti", naveo je.

Da li se pogoduje pojedinim građevinskim kompanijama

Kantonalni ministar privrede Adnan Delić komentarisao je i navod da stranka, čiji je član, izmjenama koje se odnose na vodozaštitnu zonu želi isključivo pogodovati građevinskim kompanijama koje su navodno bliske kantonalnoj vlasti. Demantuje ove navode.

"Činjenica je da ni jedna stranka nije imala utjecaj na rad komisije (koja je radila na izradi odluke o vodozaštitnoj zoni), niti im je bilo sugerisano kako će raditi svoj posao, govori da ni NiP, niti bilo koji drugi politički subjekt nije mogao utjecati na to kako će komisija raditi svoj posao. Osim toga, komisija je imala zakonsku obavezu da nacrt pripremi na osnovu elaborata iz 2014. i pravilnika iz 2012. NiP tada nije postojao i nije mogao pogodovati određivanjem granica i mjera nikome, pa tako ne može ni u ovom trenutku. I da može, mislim da smo mi svojim radom u prethodnih skoro dvije godine dokazali da nas stranački interesi u izvršavanju naših nadležnosti u ministarstvu nisu ometali, niti je stranka od nas tražila da ima bilo kakav utjecaj na donošenje bilo kakvih odluka. Uostalom, vrijeme će pokazati", konstatovao je.

Referirajući se na profesoricu Hadžić, poručio je da je ovo tek početak rješavanja problema pitke vode te da će to trajati 15 godina.

"Teško da neko može predvidjeti ko će sve vladati u tom periodu, a izborna je godina. Ko garantuje ikome izborni rezultat i formiranje vlasti? Ovo pitanje nema i neće imati veze s politikom sve dok mogu utjecati da to tako bude", dodaje.

Kako će voda biti zaštićenija nego ikada prije

Delić je u ranijim medijskim istupima najavljivao da će vodozaštitna zona biti zaštićenija nego ikada prije. Pitali smo ga kako će se to postići.

"Tako što ćemo prije svega imati usvojenu privremenu odluku, do donošenja stalne odluke koja je u nadležnosti entitetskih vlada, a kojom se propisuju mjere zaštite i zabrana u zonama sanitarne zaštite. Zakonom o vodama iz 2006. Vlada FBiH je stavila van snage odluku iz 1987. To piše u zakonu, možete provjeriti u članu 221. Zakona o vodama (Službene novine FBiH 70/06), a 2012. donesen je pravilnik o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva (Službene novine FBiH br. 88/12). Najviše godinu dana poslije, 2013., trebala je biti donesena odluka o zaštiti sliva koji se prostire na oba entiteta, ali ona nikad nije donesena, niti su zakoni na entitetskom nivou usaglašeni, što je uslov da se ta odluka donese", ukazao je.

Zbog toga je Skupština Kantona Sarajevo, kako je istakao, u novembru 2016. izmijenila Zakon o vodama kojim je omogućeno donošenje privremene odluke o zaštiti dijela sliva, odnosno površine koja se prostire na području ovog kantona. Prema njegovim riječima, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo je 2018. imalo spreman nacrt privremene odluke, ali da nije bilo volje da se on usvoji.

"Mi smo ove godine ponovo pripremili nacrt privremene odluke, kojim nastojimo definirati mjere zaštite i zabrana u već postojećim zonama i to tako što se propisuju mjere kojima će spriječiti sve radnje kojima bi se moglo naštetiti izvorištu", dodaje.

U nastavku je obrazložio kako se namjerava postići najveća zaštita ikada.

"Spomenuo sam ranije. Određena su posebna područja, za koja se propisuju posebne, strožije mjere zabrane od onih koje su propisane pravilnikom, a aneksima 1 i 2 dodatno se pooštravaju mjere i zabrane. Privremenom odlukom propisuje se:

• Niz mjera i aktivnosti koje treba poduzeti prije njenog donošenja, kao što je prijedlog hitne izmjene pravilnika iz 2012.;

• Upućivanje na dodatna istraživanja kvantiteta i kvaliteta podzemnih voda i drugih relevantnih istraživanja;

• Strožije mjere zabrana u zonama, koje su označene kao nedovoljno istražene;

• Stalni monitoring na zagađenost vode u kritičnim područjima, posebno na granici entiteta, koja je u slivu i niz drugih aktivnosti koje su sve sa ciljem zaštite pitke vode i izvorišta.

• Privremena odlukom je predviđeno uvrštavanje zaštite izvorišta u kantonalni budžet, čime će se obavezati svaka vlada Kantona da izdvaja sredstva za njegovu zaštitu, što do sad nikad nije bila praksa. Niko nije izdvajao, niti ulagao sredstva u istraživanje i zaštitu ovog izvorišta".

Utjecaj klimatskih promjena

Delić je odgovorio i na pitanje koliko se razmatra utjecaj klimatskih promjena na izvorišta pitke vode i koliko se ti podaci koristi prilikom donošenja odluka koje se odnose na pitku vodu.

"Ministarstvo angažuje struku za sve što je neophodno da se ona angažuje. Već smo na niz primjera pokazali da uvažavamo stav struke - od poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva do turizma, IT industrije i svih drugih segmenata koje pokriva naš resori. Dakle, i u ovom slučaju mi konsultujemo struku koja će to istražiti i reći koje su to mjere koje treba poduzeti. Upravo smo rekli da do sad niko nije vršio istraživanja u Sarajevskom polju i da to želimo promijeniti, a ako želimo raditi istraživanja, onda želimo i dobijene rezultate aplicirati tamo gdje su neophodni", naveo je.

Da li će se otkupljivati zemljište

Pojedini sugerišu rješenje, istina skupo, da vlast obešteti one koji su vlasnici zemljišta na vodozaštitnim zonama te da Kanton Sarajevo potpuno preuzme upravljanje ovim zonama. Ovo se sugeriše, jer je voda neprocjenjiv resurs koji će biti još vredniji s obzirom na globalno zagrijavanje.

Prema Delićevim riječima, ne samo da se ovo razmatralo, nego je Aneksom 2 predviđeno donošenje programa dinamike otkupa zemljišta u zaštitnim zonama u Sarajevskom polju, nakon čega bi se moglo pristupiti otkupu tog zemljišta.

Saglasan je da će za to biti potrebno mnogo novca, ali da je opredjeljenje kantonalne vlade da se uhvati u koštac s tim.