Demograf Miodrag Pantović: BiH bi do kraja 2060. godine mogla izgubiti i do 70% stanovnika
On je uz pomoć Westminister Foundation for Demokracy proveo istraživanja demografskih obrazaca u Bosni i Hercegovini i njihovim posljedicama na društveno okruženje i razvojne potencijale na državnom, entitetskom i lokalnom nivou, te došao do zabrinjavajućih rezultata.
Zabrinjavajući podaci
"Ustanovljeno je da BiH je kao i sve države ove regije u procesu depopulacije, ima nizak natalitet, praćen visokim iseljavanjem, što predstavlja veliki problem za opće procese razvoja, planiranja i svega onoga što bi u jednoj državi trebalo da se radi u smislu zadržavanja stanovništva, daljnjeg razvoja i ljudskih kapitala.
Postoje različite procjene relevantnih međunarodnih institucija, gdje bi Bosna i Hercegovina do 2060. godine mogla da izgubi između 50 i 70 procenata stanovništva sa sadašnjim trendovima koji se odnose na iseljavanje i nizak natalitet", kazao je Pantović u Mostaru gdje je predstavio rezultate provedenog istraživanja.
Kritična područja
U BiH po njegovim riječima iseljavanje je najviše doprinijelo smanjenju broja učenika, kojih je prema dostupnim podacima u našoj zemlji ove godine za četiri hiljade manje upisanih nego lani.
"To se najbolje vidi na području Unsko- sanskog kantona gdje, ako gledate broj učenika koji se rodi u jednoj godini i koji za tu godinu trebaju upisati prvi razred, vidi se da je minus negdje do jedne petine, odnosno preko 20 posto te djece koja se rodi u toj jednoj godini ne upiše prvi razred kada bi trebala, pretpostavlja se da su ta djeca, odnosno cijele porodice napuste zemlju" kazao je Pantović.
Unsko-sanski kanton je po njegovim riječima najproblematičniji po pitanju procesa iseljavanja, a potom Tuzlanski i Livanjski kanton, odnosno krajevi koji su bliže granici ili od ranije imaju tu tradiciju iseljavanja ka zapadu i rapidno se prazne.
Govoreći o odnosu države prema teškoj demografskoj slici naše zemlje, smatra da su financijski resursi uvelike ograničeni, ali da se zadnjih godina sve više shvata pitanje nataliteta i investiranja u mlade.
Međutim, kako naglašava opet se zaboravlja da populaciona politika i demografija nije samo pitanje nataliteta, nego i samog zdravlja, jer države u regionu imaju mnogo kraći vijek nego države zapadne Evrope.
"Mnogo bi se više doprinijelo kad bi se uložilo u zdravstvene preventive i kad bi se ljude edukovalo, da se na neki način bolje živi, jer bi se samim time smanjila smrtnost i ublažili ovi efekti. To je faktor o kojem se jako malo priča. Jer kad se govori o demografiji i populacionim politikama samo se priča o nataliteti i zaboravlja se da je tu i faktor zdravlja jako bitan", upozorio je Pantović.
U Zapadnoj Hercegovini raste natalitet
On je sačinio i određene preporuke za lokalne zajednice kako bi se ublažio pad stanovnika, navodeći, ako se već pada da treba uraditi sve kako bi pad bio sporiji.
"Treba se fokusirati na politike razvoja, pomoći mladima, pomoći roditeljima sa djecom koji hoće da ostanu u ovim državama, to su neke sitne stvari koje su lokalnim sredina i ključ. Jer se vidi da u zapadnoj Hercegovini, posebno na području Širokog Brijega Ljubuškog dolazi do porasta nataliteta. Ako pogledate registre rođenih na teritoriji Federacije BiH, ali taj kanton sprovodi nekoliko godina mjere pomoći i roditeljima sa djecom i različite mjere populacione politike" zaključio je Pantović navodeći kako taj obrazac treba samo prepisati na ostale sredine.
