Intervju / Denis Lasić: U ovom periodu neće biti privatizacije telekom operatera
Kako ocjenjujete do sada urađeno u vašem mandatu, za ovaj period rukovođenja Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija?
Najznačajni pomak je ostvaren u 3. kvartalu 2016. godine. Naime, zahvaljujući radu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i pomoći Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije pristupilo se izradi Strategije prometa Bosne i Hercegovine i pripadajućeg akcijskog plana za period 2016. - 2030. godina. Angažovani su međunarodni i domaći eksperti i konsultanti, tako da je u izradi strategije korišteno iskustvo stručnjaka. Izvršene su konsultacije s predstavnicima svih kantona u okviru njihovih ustavnih nadležnosti. Također, sva javna preduzeća u resoru prometa su putem svojih predstavnika aktivno učestvovala u pripremi i izradi strategije.
Usklađeni Prijedlog strategije prometa Federacije Bosne i Hercegovine i pripadajućeg akcijskog plana za period 2016. - 2030. je usvojen na Vladi Federacije BiH, a tokom prošle godine na oba doma Parlamenta Federacije BiH. Na državnom nivou usklađeni Prijedlog strategije prometa BiH za period 2016. - 2030. godine je usvojen na 64. sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 14. jula 2016. godine, koji je stupio na snagu osmog dana od dana objave.
Naglašavam da je u navedenoj usvojenoj strategiji prikazano trenutno stanje u resoru prometa i zakonske regulative za čitavu BiH te je prvi put precizno pojašnjeno stanje u oblasti cestovnog, željezničkog, vodnog i zračnog prometa. Definirani su strateški i specifični ciljevi s rokovima i instrumentima koji se žele postići, a za realizaciju navedenih ciljeva izrađen je Akcijski plan po resorima i s preciznim rokovima. Pored regulativnih mjera u Akcijskom planu izrađen je poseban akcijski plan u okviru strategije s planom realizacije prioritetnih projekata po pravcima s opisom projekta i planiranim rokovima početka i završetka realizacije.
Naglašavamo da je nepostojanje usvojenih strateških dokumenata u prošlosti bilo jedna od ključnih prepreka za apliciranje i dobivanje sredstava iz programa IPA te da su u toku pripremne aktivnosti u cilju apliciranja projekata iz resora prometa u pretpristupne fondove EU od kojih je najznačajniji IPA II fond. Zahvaljujući usvajanju navedene strategije tokom 2017. godine bit će nam dostupno blizu 30 miliona KM iz fonda IPA II.
Na operativnom planu izdvajam izvršenu kontrola realizacije i završene projekte sanacije i rekonstrukcije niza cesta iz programa GSM licence, kao i cijelog niza projekata i radnji iz nadležnosti ministarstva.
Vodite jedno od ministarstava koja su najvažnija u procesu razvoja Federacije, ali i naše zemlje u cjelini, u procesu reformi. Šta su prioriteti za ministarstvo u narednoj godini?
Kako sam već kazao, prošle godine usvojena je Strategija prometa BiH za period 2016. - 2030. godine koja sadrži akcioni plan i mjere koje moramo poduzeti. Naglasak je prije svega na realizaciji kapitalnih infrastrukturnih projekata, reformi željezničkog sektora, sigurnosnom aspektu u svim vidovima prometa, usklađivanju propisa s direktivama EU, iznalaženju adekvatnih rješenja za stabilno finansiranje izgradnje i održavanja infrastrukture i slično.
Izgradnja modernih prometnica, prvenstveno koridora 5C, jedan je od prioriteta i svi to ističu. Koliko ste zadovoljni dinamikom i kako sve to dodatno ubrzati?
Trenutno se izvode radovi na izgradnji obilaznice Zenice te na mostu u Svilaju. Uskoro će se intenzivirati aktivnosti na dionici Svilaj – Odžak, a očekujemo i skori početak radova na dionici Zvirovići – Počitelj. Kad je riječ o prioritetima moglo bi se reći da je to izgradnja cijele autoceste na Koridoru 5C, od čega treba kao prvi prioritet izdvojiti izgradnju dionice Počitelj – Mostar Sjever, dionice Zenica – Žepče, te brze ceste Lašva – Travnik i Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Republike Hrvatske. Poduzet ćemo dodatne napore da se uradi investicijsko-tehnička dokumentacija i stvore pretpostavke za realizaciju svih ovih projekata.
Koliko novih kilometara autoceste možemo očekivati u 2017. godini?
Kao što sam naglasio ranije, očekujemo intenziviranje aktivnosti na više dionica autoceste na koridoru 5C. Međutim, treba imati na umu da su to složeni projekti čija se realizacija u pravilu ne može završiti u jednoj godini.
Koliko je olakšica u gradnji autocesta donio novi Zakon o eksproprijaciji?
Eksproprijacija je uvijek složen proces, osobito za velike i zahtjevne projekte, u okolnostima kada se pomjera trasa pa se suočavamo s peticijama građana i raznim zahtjevima lokalnih vlasti. Cijenimo da će se primjenom novog Zakona o eksproprijaciji pojednostaviti i ubrzati postupak eksproprijacije.
Šta su prioriteti kod gradnje drugih cesta?
Kada je riječ o magistralnim cestama prioriteti su cesta Stolac – Neum, obilaznica Mostara, prijevoj Karaula, Bihać - Bosanska Krupa i još neke dionice, a prije svega sanacija mostova i tunela, među kojim svakako treba istaknuti tunel Crnaja. Program koji smo pripremili sa JP Ceste Federacije BiH predviđa i sanaciju takozvanih "crnih tačaka" na magistralnim cestama, izgradnju obilaznica nekih gradova i izgradnju trećih traka za spora vozila na nekim dionicama cesta.
Željeznice s druge strane u velikim su finansijskim problemima. Šta Federalno ministarstvo prometa i komunikacija planira u narednom periodu s tim velikim javnim preduzećem?
Što se tiče planova poboljšanja finansijskog poslovanja u JP Željeznice Federacije BiH, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je pripremilo određene akte iz svoje nadležnosti, odnosno utvrdilo buduće aktivnosti koje u ovom slučaju u cijelosti prelaze u nadležnost Federacije BiH.
Jedan od osnovnih razloga sadašnjeg stanja finansijskog poslovanja u JPŽFBiH je što Federacija BiH ne izdvaja dovoljna sredstva za održavanje željezničke infrastrukture koja je u njenom vlasništvu, što joj je i obaveza prema Zakonu o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranja željezničkog putničkog i kombinovanog saobraćaja kojim je definirano da se finansiranje održavanja željezničke infrastrukture Federacije BiH vrši iz budžeta.
U narednom periodu utvrđene su aktivnosti koje su uvrštene u Okvirnu strategiju prometa Bosne i Hercegovine za razdoblje 2016.-2030. godine od kojih ističemo: stvaranje održivog sistema finansiranja održavanja željezničke infrastrukture, odnosno punu primjenu Zakona o finansiranju željezničke infrastrukture dodjeljivanjem ukupnih troškova održavanja iz budžeta Federacije BiH za ove namjene te nastavak aktivnosti na obnovi preostalog dijela pruge koridora 5C od Sarajeva do Rijeke Save, granica sa Hrvatskom, sa postojećim parametrima brzina do 120 km/h.
Pored navedenog, Reformskom agendom Vlada Federacije BiH se obavezala na utvrđivanje modela restruktruriranja željeznica te poslije toga izradu akcionog plana kojim bi se detaljno utvrdile aktivnosti sa zaduženjima nadležnim institucijama i učesnicima, kojim bi se osigurala sva potrebna sredstva, kako tehnička, tako i finansijska za sprovođenje kvalitetnog procesa restrukturiranja željezničkog sektora.
Sve navedene aktivnosti prvenstveno zavise od stava Federacije BiH, odnosno visine ulaganja u ovaj oblik transporta koji ima dominantnu ulogu u prijevozu tereta.
Mnogo se priča u posljednje vrijeme o prodaji telekom operatera. Šta vi kao resorni ministar, kažete na te najave ili bolje rečeno spekulacije?
Odluka o privatizaciji strateških preduzeća kao što su telekom operateri je izuzetno kompleksna. S obzirom na veoma opsežne pripreme aktivnosti koje bi uslijedile idejom odluke o privatizaciji, te činjenicu da ta odluka nije razmatrana na Vladi, moguće je reći da u ovom periodu neće biti privatizacije telekoma.
Saobraćajna nesreća na autoputu Doboj - Banja Luka, učestvovali automobil i grtalica
