Naime federalna ministrica okoliša i turizma Branka Đurić kazala je ranije Agenciji FENA da je za poplavama ugrožena područja najbliža upravo deponija Mošćanica koja ima svu potrebnu infrastrukturu za zbrinjavanje otpada.
Zukić ističe da iz drugih razloga Općina Maglaj nije pristupila projektu upravljanja otpadom i korištenju deponije Mošćanica, ali sada su vanredne okolnosti u kojima bi se na deponiji izvršilo zbrinjavanje tog otpada, no potrebno je riješiti pitanje troškova transporta.
Mošćanica je jedina deponija u Zeničko-dobojskom kantonu i šire koja prema sanitarnim principima deponira otpad i najbolja je opcija da se otpad s poplavljenih područja zbrine upravo na ovoj deponiji.
"Nemamo postrojenja kojima bismo tretirali tu vrstu kabastog otpada no imamo ručnu selekciju otpada koja može dati rezultat, ali selektiranje otpada s poplavljenih područja nema neku finansijsku vrijednost zbog čega bi se odmah ocjenjivalo šta s tim raditi", pojašnjava Zukić.
Naglasio je da postoji koncept prema kojima bi se taj otpad usitnio u Maglaju, a potom bi se mogao ponudi kotlovnicama kao biomasa.
Regionalna deponija Mošćanica projektirana je za otpad iz kategorije bezopasnog otpada i primarno se zbrinjava otpad iz šest općina i to Zenice, Visokog, Žepča, Travnika, Busovače i Viteza, a sve se radi u skladu s okolinskom dozvolom.
"Cjelokupan monitoring koji su vršile ovlaštene institucije dokazale su da ova deponija postupa u skladu s najboljim principima koji se ovdje mogu primijeniti", zaključio je Zukić.
Regionalna deponija Mošćanica u blizini Zenice mjesečno zbrinjava nešto više od 3.000 tona otpada.
Nezapamćene poplave koje su pogodile brojne gradove u okolini rijeka Bosne i Save uzrokovale su plavljenje oko 60.000 stambenih jedinica, prema nepotpunim informacijama Ministarstva sigurnosti BiH, iz kojih je cjelokupan uništeni inventar trebalo iznijeti i baciti.
Također, prema još nezvaničnim procjenama, svaki veći poplavljeni grad ima oko 300 tona krutog otpada koji bi trebalo zbrinuti.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, najavila je ministrica Đurić, i dalje će pratiti stanje na terenu da bi se pripremile nove mjere kojima će pomoći stanovništvu s područja ugroženih poplavama.
