Deponija šljake i pepela uništit će jezero Šićki Brod kod Tuzle

Isaković navodi da su mještani spremni na pravnu bitku kako ovo jezero ne bi bilo uništeno, naglasivši da je ranije planirano i formiranje rekreacione zone na ovom području.

"Javne rasprave su ranije vođene, a mi želimo da se ispoštuje volja građana. Od Skupštine TK tražimo da ne dozvoli izmjenu Prostornog plana ovog kantona, a stručnjaci imaju predviđena alternativna rješenja u studiji koju su izradili", naglasio je Isaković.

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju smatra da je Termoelektrana Tuzla još davne 1964. godine napravila grešku, jer umjesto da se šljaka odlaže u površinske kopove iz kojih se vadi ugalj, odlučeno je da se ona smjesti u doline koje su najbliže ovom energetskom objektu. Ovo je ujedno i najjeftinija opcija, ali koja ugrožava zdravlje građana koji gravitiraju tom području.

"Jezero Šićki Brod, odnosno bivši površinski kop Šićki Brod je jedan od rijetkih površinskih kopova u koji su uložena sredstva i izvršene rekultivacije, tako da na tom prostoru imate voćnjake, zasade raznih kultura... Pogon rekultivacije koji je radio sve do prije dvije ili tri godine namjerno je ugašen da bi se sve to uništilo, a oni mogli iskoristiti za ko zna koji pokušaj pravljenja odlagališta šljake", ističe Žiško.

Naš sagovornik navodi da je prema planovima predviđeno odlaganje šljake iznad samog jezera, što bi sa sobom moglo donijeti velike posljedice, a ovaj prostor trajno uništiti.

"Voda koja se tamo nalazi će biti zatrovana teškim metalima, ubit će se sve što živi u tom, ali i okolnim jezerima koja se nalaze na tom području. S obzirom da oni ne održavaju odlagališta šljake onako kako bi trebalo, prašina koja će se stvarati isušenjem širit će se u okolna naselja", upozorava Žiško.

Teški metali koji ubijaju

Probleme sa odlagalištem šljake i pepela već dugi niz godina osjete mještani tuzlanskog prigradskog naselja Divkovići. Njihov životni vijek u prosjeku iznosi 55 godina, a ovakav trend je prema studijama Centra za ekologiju i energiju, dokazano povezan upravo sa teškim metalima i hemikalijama koje se nalaze u šljaci, odnosno bolestima koje oni prouzrokuju.

"Prema dosadašnjim iskustvima oni ne stavljaju nikakvu zaštitu na prostoru gdje će odlagati šljaku. Svjedoci smo šta se sve dešava sa postojećim odlagalištima šljake koja se netretirana i bez ikakve zaštite ispuštaju u rijeku Jalu, ili prodiru u podzemne vode i zagađuju okolne bunare", dodaje Žiško.

Profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli Zvjezdan Karadžin za Klix.ba je rekao da je za namjenu odlaganja šljake i pepela urađena i studija koja donosi alternativne lokacije na kojima bi se mogao odlagati ovaj materijal, a riječ je o površinskim kopovima Šikulje i Đurđevik.

"U svakom slučaju Elektroprivreda BiH za sve buduće aktivnosti mora se konsultovati sa stručnjacima, ali i lokalnim stanovništvom. Po Arhuskoj konvenciji oni imaju pravo odlučivati o stvarima koje im eventualno urgožavaju pravo na zdrav i čist okoliš", istakao je Karadžin.

Centar za ekologiju i energiju 2015. godine upriličio je potpisivanje peticije kojom su građani Tuzle još jednom jasno rekli ne odlaganju šljake i pepela u Šićkom Brodu, a ona je adresirana na Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Izmjenama Prostornog plana TK su se usprotivile i gradske, odnosno općinske vlasti Tuzle i Lukavca.