Prijetnja po zdravlje
289

Deponija u Gračanici ugrožava građane: Veliki ekološki problem godinama niko ne rješava

A. K.
Deponija Grabovac kao prijetnja po zdravlje zgrađana (Foto: A. K./Klix.ba)
Deponija Grabovac kao prijetnja po zdravlje zgrađana (Foto: A. K./Klix.ba)
Deponija smeća Grabovac u Gračanici dugi niz godina predstavlja veliki ekološki problem na koji kontinuirano ukazuju mještani okolnih naselja, ali i aktivisti. Zabrinuti za svoje zdravlje, poručuju da se sanaciji ovog problema mora pristupiti čim prije.

Krupni otpad, ostaci hrane i građevinskog materijala, šporeti, frižideri, kese, flaše i komadi starog namještaja nalaze se na ogromnoj deponiji Grabovac koja je pozicionirana svega nekoliko kilometara od samog centra Gračanice.

Mještani koji žive u neposrednoj blizini deponije navode da je život na tom lokalitetu izuzetno težak, a u određenim trenucima i nepodnošljiv, posebno u ljetnom periodu kada se nesnosni miris širi gradskim ulicama.

Nerijetko se dešavaju i ekološki incidenti, poput pomora pčela koji se dogodio prije nekoliko dana, a svemu je svjedočio mještanin naselja Grabovac Senahid Muratović.

"Ovdje je u ljetnom periodu pravi užas, zbog smrada, žohara, ali i čestica koje se nalaze u zraku. Prije nekoliko danas smo imali pomor pčela u ovom, ali i širim dijelovima grada, zbog tretiranja deponije hemijskim sredstvima za suzbijanje širenja žohara. Ali, ako su na takav način pčele stradale, šta je onda sa nas koji živimo tik uz deponiju", žali nam se Muratović.

On navodi da su se mještani žalili mnogo puta, ali konkretni pomaci do danas nisu napravljeni.

"Probleme smo pokušavali iznijeti i na sjednici Gradskog vijeća Gračanice, ali nismo nikako uspjeli doći do njih. Dobijali smo obećanja da će problem biti riješen, ali bez konkretnih pomaka do danas. Nakon posljednjeg ekološkog incidenta užasno sam zabrinut za svoje, ali i zdravlje djece. Znali smo i prije da postoji opasnost, ali ona je sad očita i niko je ne može negirati, dokaz jednostavno postoji", navodi Muratović za Klix.ba.

Deponija formirana prije 50 godina

Ova deponija formirana je sedamdesetih godina prošlog stoljeća u istoimenom naselju, a nalazi se u neposrednoj blizini magistralnog puta Tuzla – Doboj i što je još važnije istaknuti, tik uz poljoprivredna zemljišta na kojima je ranije utvrđena kontaminacija raznim materijama.

Ekološki aktivista Ajdin Topčagić nas upoznaje s informacijom da je odlagalište otpada nastalo na lokalitetu nekadašnjih bara za eksploataciju gline za potrebe ciglane u Sočkovcu. U to vrijeme, navodi on, vlast nije marila za ekološke standarde te je sporadično počelo nakupljanje raznih vrsta otpada, uz formiranje divlje deponije.

"Nakon proteklog rata ona je dobila status javne deponije i njom upravlja lokalno javno komunalno preduzeće. Danas se na ovom lokalitetu odlaže čvrsti otpad iz domaćinstava građana Gračanice, a često se dešava i nelagalno odlaganje, prije svega medicinskog i otpada animalnog porijekla. Te vrste otpada zahtjevaju poseban tretman i za to postoje posebni propisi i normativi, što izostaje u konkretnom slučaju", ističe Topčagić za Klix.ba.

Obećanja o sanaciji i uklanjanju deponije Grabovac postoje već nekoliko godina. Prema Topčagićevim riječima, 2018. godine angažovan je Federalni fond za zaštitu okoliša iz kojeg su povučena sredstva u iznosu od okvirno 30.000 KM i napisan je projekt, ali on do danas nije implementiran.

"Vlast nam pred izbore obećava sanaciju i uklanjanje deponije, a te 2018. imali smo i obećanje da će na ovom mjestu biti jedna lijepa zelena površina. Dvije godine su prošle i te površine nema", dodaje Topčagić.

Potrebno sedam i po miliona maraka

Odvoz otpada u Gračanici je u nadležnosti Javnog preduzeća Komus i ovom uslugom je obuhvaćena 21 mjesna zajednica. Navedene poslove djelatnici preduzeća obavljaju uz naknadu od osam konvertibilnih maraka po domaćinstvu, a prikupljeni otpad se deponuje na deponiju Grabovac.

Prema informacijama do kojih je došao portal Klix.ba, za sanaciju sporne deponije potrebno je izdvojiti skoro sedam i po miliona konvertibilnih maraka, međutim ta novčana sredstva lokalna zajednica nije u mogućnosti samostalno izdvojiti.

Iz Komusa za Klix.ba kažu da već nekoliko godina pokušavaju pronaći rješenje za sanaciju ove deponije. Naglašavaju i to da su skupa s Gradskom upravom Gračanice 2010. godine finansirali izradu plana prilagođavanja deponije Grabovac, koji je definisao način njene sanacije.

"Nastavili smo s apliciranjem na projekte viših nivoa vlasti kako bismo iznašli sredstva za izradu idejnog projekta sanacije i zatvaranja deponije Grabovac, koji je urađen 2016. u vrijednosti od 23.224,50 KM, dok je glavni projekt sanacije urađen 2018. i čija je vrijednost bila 33.579,00 KM. Glavnim projektom je predviđena predračunska vrijednost za sanaciju deponije u iznosu od 7.405.970,76 KM. Jasno je da se radi o značajnom finansijskom iznosu, koji se ne može finansisrati samo iz budžeta grada već i apliciranjem na domaće i međunarodne projekte", kaže nam direktor Komusa Senad Memić.

Okolinska dozvola za sanaciju i zatvaranje deponije od Federalnog ministarstva okoliša i turizma ranije je izdata, a kao opravdanje za njenu prebukiranost naveden je propali projekt formiranja regionalne deponije Huskići u Lukavcu.

Direktor Komusa navodi da je nekadašnja Općina Gračanica donijela sve neophodne odluke da se priključi ovom projektu i svoj otpad vozi u Lukavac, međutim tadašnje kantonalne vlasti nikada nisu ovaj projekt dovele do kraja, čime su se Gračanlije našle u nezavidnoj situaciji, sa prebukiranim lokalitetom za odlaganje otpada.

Kao jedno od rješenja za smanjenje otpada u Gračanici je i realizacija projekta Regionalne sanitarne deponije Doboj, koja je započeta u decembru 2011. godine, na inicijativu općina Maglaj i Doboj, odnosno Lokalne akcione grupe regije Doboja (LAG), a uz saradnju sa Češkom ambasadom. U ovom projektu, uz odobrenje lokalnog općinskog vijeća, kao ravnopravan učesnik nalazi se i Gračanica.

"Prema našim informacijama Grad Doboj je osnovao preduzeće Sanitarnu regionalnu deponiju Doboj i još uvijek je u fazi rješavanja spora oko jedne parcele predviđene za lokaciju deponije. Novčana sredstva za plaćanje izuzetog zemljišta obezbijeđena su u budžetu i ovi poslovi su u toku, s njihovim završetkom steći će se uslovi za izdavanje građevinske dozvole i početak radova. Poslije toga slijedi preregistracija preduzeća u zajedničko od svih općina koje su u ovom projektu", nastavlja Memić.

Sve je na Gradskom vijeću

U septembru 2019. godine Komus je Gradskom vijeću Gračanice poslao na davanje saglasnost na odluku o cijenama usluge odvoza i deponovanja otpada koja je predvidjela povećanje cijene. U navedenoj cijeni su bili predviđeni i operativni troškovi prevoza otpada na deponiju u Doboju.

"Gradsko vijeće Gračanice je navedeni zahtjev odbilo, čime je naš pokušaj da ove poslove sprovedemo propao. Važno je napomenuti da će samo troškove prevoza u Doboj snositi JP Komus, dok će troškove deponovanja na deponiju u Doboju snositi Grad Gračanica, a oni se orijentaciono kreću oko 250.000 KM godišnje", naglašava Memić.

Sva nadležnost nad komunalnim djelatnostima su na Gradskom vijeću Gračanice, a Memić navodi da ukoliko ovo tijelo donese odluku da se otpad vozi u Doboj, to će i učiniti.

"Neophodno je da Gradsko vijeće Gračanice prije svega obezbijedi sredstva u budžetu za plaćanje naknade za deponovanje i nove cijene usluge koju će građani plaćati JP Komus, a na ime troškova prevoza u Doboj. Alternativa novim cijenama JP Komus jeste da Gradsko vijeće iz budžeta finansira i troškove prevoza do Doboja", zaključio je Memić.

Smatrajući da je neophodno da smanje količinu otpada koja se deponuje, iz Komusa navode da od 2012. godine sprovode projekt selektivnog odvajanja otpada u domaćinstvima, podijelivši besplatno gotovo devet hiljada kanti kao i žute i plave vreće za razdvajanje otpada.