Detalji iz izvještaja: BiH je uskladila vanjskopolitičke izjave sa EU na 81 posto

"Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripreme i postigla je određeni napredak u klasteru o vanjskim odnosima, posebno poboljšanjem svoje usklađenosti sa spoljnopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama, koje su porasle na 81 posto do kraja augusta 2022. godine", navodi se u izvještaju.
Podvlači se i da su se stranke iz RS-a zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, "osporavajući usklađivanje sa izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije".
Rečeno je da država treba implementirati dodatne protokole uz Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini i uslugama te brzo usvojiti dodatni protokol o rješavanju sporova.
Kao pozitivne primjere navode još da je Bosna i Hercegovina nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose, da je Predsjedništvo ratificiralo nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući IPA III, Horizont i Kreativna Evropa te Mehanizam civilne zaštite Unije. Osim toga, BiH je usvojila i Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama što je jedan od tri ključna reformska zakona.
U većini dokumenta o Bosni i Hercegovini se pak u više navrata spominje da nema nikakvog progresa u važnim poljima, a stanje naše eurointegracije ocjenjuje negativno.
U izvještaju u koji je imao uvid stoji da je RS svojim preuzimanjem državnih nadležnosti na entitet i demontiranjem državnih institucija ugrozio pristupanje BiH u EU. Naglašavaju da su sve stranke sa sjedištem u RS-u dugo blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou, "što je dovelo do skoro potpunog zastoja u reformama". Ovo se odnosi na blokade koje su stranke iz RS-a radile na državnom nivou nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zabranu negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Podsjećaju i da je zbog političke opstrukcije Ministarstva finansija i trezora dovedena u pitanje nesmetana organizacija oktobarskih izbora kada je HDZ-ov ministar Vjekoslav Bevanda odbijao odobriti sredstva potrebna za održavanje izbora.
Posebnu su pažnju pridali stanju u pravosuđu navodeći da Evropska komisija nije zabilježila nijedan napredak u BiH po ovom pitanju. Ocjenjuje se da se BiH nije poboljšala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa te da izvršna i zakonodavna vlast nije usvojila dodatne mjere zaštite.
Inače, Evropska komisija je danas dala preporuku za kandidatski status BiH uz osam uslova. O tome će Vijeće Evropske unije odlučivati u decembru.