Čeka se konačna odluka
3

Detalji najavljenog saslušanja u slučaju "Kovačević": Evropskom sudu će se obratiti i predstavnica Hrvatske

Piše: N. Ž.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) će se sutra biti održano saslušanje u slučaju "Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine", a u skladu s presudom koja je po ovoj apelaciji donesena 29. augusta 2023. godine, odnosno žalbom na presudu.
Slaven Kovačević se, podsjetimo, ranije žalio Evropskom sudu za ljudska prava da mu je kao stanovniku Bosne i Hercegovine, koji živi u Sarajevu, povrijeđeno aktivno biračko pravo na način da ne može glasati za sve kandidate za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i da ne može nikako glasati za kandidate za Dom naroda Bosne i Hercegovine.

Sud je presudio u korist aplikanta, navodeći da trenutni politički sistem, koji preferira etničku pripadnost ugrožava demokratiju, te da bi Bosna i Hercegovina trebala preći sa sistema etničkog predstavljanja na sistem građanskog političkog predstavljanja.

U tom smislu, prilikom korištenja aktivnog biračkog prava, bilo čija etnička pripadnost kao glasača ne može se i ne smije koristiti, jer se time direktno podriva demokratija.

Obraćanje zakazala i agentica Hrvatske pred ESLjP

Pred Velikim vijećem ovog suda će se sutra obratiti, naravno, sam apelant Slaven Kovačević, te agentica Monika Mijić, koja zvanično zastupa Bosnu i Hercegovinu u ovom slučaju, i koja je uime BiH podnijela žalbu na presudu u korist Kovačevića.

Pored njihovih obraćanja, kako je to najavljeno, obratit će se i advokat iz advokatske kuće Blackstone, koja će prenijeti stavove visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.

Kako je rečeno za Klix.ba iz OHR-a, sam Schmidt se ipak neće obratiti tokom ovog saslušanja pred Velikim vijećem.

Ono što je zanimljivo je da će se obratiti i agentica Hrvatske pred ESLJP Štefica Stažnik, a u njenom timu se, kako saznaje Klix.ba, nalaze još dvije osobe koje porijeklo vuku iz BiH, a koje su vezane za Institut za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

Pravni predstavnici Hrvatske i OHR-a se u ovom slučaju obraćaju kao "treća strana" u postupku, odnosno na vlastiti zahtjev, a ne na zahtjev Evropskog suda za ljudska prava.

Odluka će se čekati mjesecima

Samo saslušanje pred Velikim vijećem je zakazano za 9:15 sati po vremenu u BiH, a trebalo bi trajati do podneva. Svi akteri se mogu obratiti jednom, osim apelanta Kovačevića, koji bi trebao dobiti priliku da se na kraju saslušanja obrati s odgovorom na tvrdnje drugih pravnih predstavnika u ovom procesu.

Što se tiče same odluke, ona neće biti donesena odmah, već će Veliko vijeće početi s raspravama koje bi, prema dosadašnjoj praksi, trebale potrajati nekoliko mjeseci.

Iako je o tome nemoguće govoriti sa sigurnošću, najvjerovatnije je da će konačna odluka biti donesena na proljeće 2025. godine.

Ko još čini delegaciju BiH?

Pored agentice Monike Mijić, koja je u "posljednjem trenutku" dobila odobrenje za putni nalog, a kojeg je potpisao ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić, u timu naše zemlje nalaze se još tri osobe.

Riječ je o ministru pravde BiH Davoru Bunozi, te njegovim kolegama na entitetskom nivou Vedranu Škobiću (FBiH) i Milošu Bukejloviću (RS).

Van ove delegacije, prema saznanjima do kojih je došao naš portal, nalazi se još član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Kovačević je, podsjetimo, njegov savjetnik.

Vrijedi podsjetiti da je ova presuda pod posebnim udarom članova HDZ-a u našoj zemlji, a u prvom redu predsjednika ove stranke Dragana Čovića, koji su javno kritikovali presudu kao "potencijalno destabilizirajuću" za političku situaciju u BiH.

Također, neformalno glasilo HDZ-a u BiH Hrvatski medijski servis (HMS) je 19. oktobra ove godine objavio tekst u kojem se, indirektno, prijeti ponovnim osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u slučaju potvrde presude u slučaju "Kovačević."

Tada su, citirajući "grupu ustavno-pravnih stručnjaka u Mostaru", naveli da bi potvrda presude značila "povratak na stanje prije Dejtonskog i Washingtonskog sporazuma", što bi faktički značilo formiranje zasebne Hrvatske Republike u BiH, sa sjedištem u Mostaru, koja bi imala svoj sabor, vladu i sudsku vlast.

S druge strane, prema drugačijoj interpretaciji pravnika iz naše zemlje, može se reći da bi presuda "Kovačević" mogla biti najveći korak ka okončanju etničke diskriminacije u Izbornom zakonu BiH. Naravno, pod uslovom da je bh. organi zaista provedu.