Devizna štednja u Ljubljanskoj banci: Štediše iz FBiH ostaju bez svojih potraživanja
Sporan je član 2. ovog zakona koji kaže da štediše kojima je devizna štednja po zakonima BiH, odnosno Federacije BiH, tretirana kao privatizacijsko pravo ne mogu dobiti novac od Slovenije.
“Naime, 1997. godine Federacije BiH je zakonom pretvorila deviznu štednju građana u privatizacijsko pravo, odnosno certifikate za koje su građani mogli kupovati stanove i državnu imovinu. No, 2001. Ustavni sud Federacije BiH poništio je takvu odluku Federacije BiH jer je smatrao da je to povreda Konvencije o pravu na imovinu”, pojašnjava Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini.
Ona dodaje da Slovenija ne priznaje ovu odluku Ustavnog suda Federacije BiH kao što ne priznaje ni odluke Doma za ljudska prava u predmetima “Todorović” i “Revizija”.
“U tim presudama Dom za ljudska prava je izričito rekao da niko ne može osporiti pravo štedišama na pristup njihovoj imovini kod banaka”, pojašnjava Omersoftić.
Zakon sada ide na provjeru Komitetu Vijeća ministara Vijeća Evrope koji bi trebao ocijeniti da li je Slovenija ispoštovala odluku Evropskog suda za ljudska prava. Ako Komitet Vijeća ministara potvrdi da je Slovenija ispoštovala odluku to će značiti da će štediše iz FBiH i definitivno ostati bez svog novca jer ne postoji institucija kojoj bi se mogli žaliti s obzirom da je Evropski sud za ljudska prava bio posljednja instanca.
“Ako ovakav zakon ostane onda možemo reći da nam je Evropski sud za ljudska prava svojom presudom uskratio naša prava”, kaže Omersoftić.
Posebno zabrinjava šutnja bh. vlasti. Omersoftić kaže da je još prošle godine tražila da Vlada FBiH potvrdi da štednja nije korištena u svrhu privatizacije, ali je Federalno ministarstvo finansija odbilo izdati takvu potvrdu.
“Tražila sam od Suda BiH, koji je predmet vratio na Općinski sud u Sarajevu, da se to naše pravo utvrdi sudskim putem ali su sudovi rekli da oni nisu nadležni. Tražila sam sastanak s premijerom Vlade FBiH Fadilom Novalićem, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, ministrom vanjskih poslova Igorom Crnadkom, ministricom za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihom Borovac... Niko od njih nije želio da se sastane sa mnom i da nam pomogne”, kaže Omersoftić.
Posljednji potez bio je da upozorenje o nepoštivanju sudskih odluka pošalje na preko 80 adresa što uključuje sve ministre koji su članovi Komiteta Vijeća ministara, ali i generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Moonu.
Ovim zakonskim rješenjem nisu povrijeđena prava štediša iz RS-a jer u ovom bh. entitetu štednja nije pretvarana u certifikate. Također, Omersoftić napominje da štediše nikada nisu koristile izdate im certifikate jer je sudskom odlukom poništeno izdavanje ovih certifikata pa su oni morali biti povučeni iz opticaja još 2001.
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
