DF je svoju političku budućnost vezao za SDA i rizikovao da bude ostavljen na cjedilu
Na Općim izborima 2022. godine Demokratska fronta je dobila člana Predsjedništva, u državni parlament su izabrana tri zastupnika DF-a, kao i 2018. godine. U Parlament Federacije BiH je izabrano 12 zastupnika DF-a čime je poboljšala rezultat u odnosu na 2018. godinu kada je izabrano 10 zastupnika.
Također, DF je zahvaljujući svojim zastupnicima značajan faktor i u skupštinama Sarajevskog, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.
U političkom smislu Demokratska fronta je nakon raspada BH bloka kojeg su činili skupa sa Našom strankom i SDP-om svoje djelovanje vezala za SDA i tu odnosu koji se činio neraskidivim.
Prilikom izbora delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda FBiH, zastupnici DF-a su pokazali veliku disciplinu glasajući u skladu sa zahtjevima centrale i podržavajući uglavnom kandidate SDA. Iz SDA su se na neki način odužili dajući podršku da DF-ov kandidat bude izabran u državni Dom naroda.
Prema tvrdnjama lidera Osmorke, DF je odbio njihov poziv da postanu dio koalicije prilikom formiranja vlasti na svim nivoima, Predsjednik DF-a Željko Komšić je kazao da ne vjeruje u projekat Osmorke jer se u njemu nalazi previše stranaka i da smatra da to neće djelovati.
I pored odanosti prema SDA prilikom glasanja za delegate za Dom naroda Federacije BiH, imenovanje vlade Zeničko-dobojskog kantona je pokazalo "soliranje". U ZDK, DF je ušla u vlast sa strankama Osmorke i što je zanimljivije HDZ-om ostavljajući SDA u opoziciji. Zlatan Begić, DF-ov državni parlamentarac iz Tuzle je tada kolegama "da vode račune šta rade". Također, u Unsko-sanskom kantonu su kantonalnom odboru DF-a date "odriješene" ruke prilikom formiranja vlasti.
Federacija Bosne i Hercegovine će ući u vruće političko proljeće, prema svemu sudeći u rukovodstvo će ući kandidati HDZ-a, SDP-a i SDA. Kako je za imenovanje vlade FBiH potrebna saglasnost predsjednika i potpredsjednika to znači da će u FBiH doći do novog zastoja koji će se moći riješiti ili reakcijom visokog predstavnika ili novim političkim koalicionim dogovorima.
U prvom slučaju, ako bi visoki predstavnik reagovalo to bi otvorilo vrata Osmorci i HDZ-u da formiraju vlast i Demokratska fronta bi ostala u opoziciji i na nivou Federacije BiH. U drugim opcijama Demokratska fronta bi u potpunosti bila ovisna o tome koliko će SDA ostati vjerna.
SDA, SDP i HDZ će imati tri ključa za imenovanje novog premijera i vlade Federacije BiH. Zajedno ove stranke imaju 56 zastupnika što je prilično sigurna većina u Zastupničkom domu FBiH. U ovoj računici Demokratska fronta i njeni zastupnici nisu neophodni za formiranje vlasti.
U korist DF-a ne bi išlo ni to što je lider HDZ-a Dragan Čović u nekoliko navrata naglašavao da za njega DF nije opcija. Naravno, za to bi postojalo elegantno rješenje u kojem bi SDA poklonili pozicije "iz bošnjačke kvote", ali u konačnici to bi zavisilo od vjernosti SDA.
Demokratska fronta je na državnom i entitetskom nivou sve svoje karte stavila na SDA, na kantonalnim nivoima vjerovatno i u strahu od mogućeg osipanja DF je ulazila u "neprincipijelne" koalicije.
Do sada je DF pokazao da stameno stoji i da njihovo koaliciono djelovanje sa SDA teško šta može poljuljati, ali će budućnost pokazati koliko je i dalje jak taj savez. Tome doprinosi činjenica da SDA u eventualnom razvoju situacije može bez DF-a, a DF je kako se čini priliku za ulazak u vlast sa strankama Osmorke propustio.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
