Dilberović: Najlošiji izbor je ne glasati, Mostar treba biti jedinstveni, a ne stolni grad
Na dužnost ambasadorice u Kraljevini Švedskoj ste stupili u februaru 2020. godine. Kratko nakon toga je nastupila pandemija koronavirusa. Šta ste u takvim uvjetima mogli uraditi na novoj dužnosti do sada?
Spletom okolnosti, uspjela sam predati akreditivna pisma Njegovom veličanstvu kralju Gustavu i tako postala rezidentna ambasadorica Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, što mi je omogućilo transparentan rad, pa i u otežanim uslovima pandemije.
Bilateralni susreti su otkazani, no uspjela sam se susresti s ministricom vanjskih poslova Ann Linde, s kojom sam diskutirala o prioritetnim pitanjima za Bosnu i Hercegovinu, s akcentom na podršku Kraljevine Švedske Bosni i Hercegovini na putu u članstvo EU. Bitno je istaći da je Švedska dokazani prijatelj BiH u svim segmentima, te stoga podrška BiH na putu opredijeljenosti u članstvo EU i NATO savez neće izostati ni u budućnosti, što je dodatno osigurano Strategijom saradnje sa Zapadnim Balkanom.
Vrijedno je istaći da sam tokom susreta koji je upriličio zamjenik ministrice vanjskih poslova Kraljevine Švedske Robert Rydberg, imala priliku konkretno i konstruktivno razgovarati o bilateralnim projektima između dviju zemalja, a koji se tiču reforme sudstva, odnosno izgradnje kapaciteta i jačanja efikasnosti u bh.sudovima, potom o projektima koji se nastavljaju u sljedećem trogodišnjem periodu a koji se tiču reformi poreskog poslovanja za građane i otvaranju modernih servisa za građanske usluge u FBiH, RS-u i Brčko Distriktu, te niz projekata usmjerenih na intenziviranje ekonomsko-privrednih odnosa.
U Kraljevini Švedskoj i Republici Finskoj, koju nerezidentno pokrivate, živi veliki broj građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kakva je Vaša saradnja s njima
Bosanci i Hercegovci koji žive u Švedskoj čine 1 posto ukupnog stanovništva Švedske, što nije zanemariv podatak. S ponosom mogu reći da su to ljudi koji su se dokazali kao marljivi, poduzetni i pošteni, te na taj način najbolje predstavljaju svoju domovinu i pokazuju respekt prema državi koja ih je prihvatila.
Primjetno je da se sa bh.iseljeništvom, i u Švedskoj i u Finskoj nije kontinuirano i strateški održavala saradnja proteklih godina, tako da nam tu slijedi jedan ozbiljniji i dugotrajan proces koji bi nas približio u cilju privredne, naučne, obrazovne, kulturne saradnje i sl. Bh.udruženja i pojedinci su svojim trudom i ljubavlju prema domovini svih ovih godina uspjeli ostvariti značajne projekte usmjerene prema BiH. Rad Saveza bh. udruženja u Švedskoj, Bosanskog kulturnog centra u Finskoj, APU mreže, Omladinskog saveza BiH u Švedskoj, Saveza žena BiH u Švedskoj, Udruženja Naša djeca, vjerskih zajednica, i drugih, očuvan je jezik, tradicija i kultura.
Na meni i odgovornima iz Bosne i Hercegovine ostaje da se taj odnos poboljša, na čemu već intenzivno radim, ostvarujući vrlo korektnu saradnju sa bh.udruženjima i istaknutim pojedincima, naravno, uz podršku i razumijevanje Ambasade Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini i švedskih vlasti.
Slijede Lokalni izbori u BiH, proces registracije je završen 1.septembra. Koliko su naši građani u Švedskoj i Finskoj zainteresirani za registraciju i glasanje u BiH
Ukoliko imamo u vidu činjenicu da smo osjetno zakazali u saradnji s bh. iseljeništvom, te uzmemo li u obzir proceduru registracije i glasanja za bh. državljane koji žive izvan granica BiH, onda ne iznenađuju podaci niske izlaznosti tokom proteklih izbornih ciklusa. Situaciju dodatnu usložnjava neposjedovanje bh. ličnih dokumenata velikog broja građana koji žive u inostranstvu, tako da Ambasada kontinuirano apeluje da bh. građani putem naših usluga imaju mogućnost pribavljanja identifikacionih isprava.
Takva situacija je neminovno zahtijevala bliski susret ambasadora s bh. građanima na terenu, te su posljednji mjeseci, nadam se, urodili plodom u smislu razvijanja međusobnog povjerenja i jačanja odgovornosti.
Bh. građani u Švedskoj i Finskoj su većinom jasno opredijeljeni da je demokratski čin glasanja način da se Bosna i Hercegovina očuva cjelovitom, nezavisnom, demokratskom državom svih građana, tako da se procesu registracije, koji se dinamično odvijao putem Ambasade, udruženja, vjerskih zajednica, uz svesrdnu i profesionalnu asistenciju Komunikacijskog centra za dijasporu, Udruženja Glasaj iz dijaspore za Mostar, te Centra za informisanje građana, koji je formiran na temelju inicijative "Moja adresa Srebrenica" odazvao značajan broj građana.
Proces registracije za Izbore u Mostaru traje do 6. oktobra 2020. Znatan broj Mostaraca živi u Švedskoj, nešto manji broj u Finskoj. Šta biste im poručili u vezi s izborima u Mostaru?
Kao ambasadorica, ali i kao Mostarka, imam dužnost i dogovornost ukazivati na važnost glasanja kao demokratskog čina, bez obzira na pojedine nepovoljnosti koje sam ranije navela. Najlošiji izbor je ne glasati, naročito u slučaju Mostara, u kojemu građani punih 12 godina nisu imali demokratsko pravo da glasaju. Na svu sreću, svim Mostarcima, kako u domovini, tako i van njenih granica, pružena je mogućnost da svojim glasom utječu na sudbinu svih građana Mostara.
Mostar treba biti jedinstveni grad, otvoren za građane svih nacionalnih, vjerskih, ideoloških, i drugih uvjerenja, grad čiji će čelni ljudi u gradskim institucijama biti servis svojim građanima, evropski grad, a nipošto nečiji stolni grad. Mostar treba jedinstvenu listu, kako bi se pokazala zajednička opredijeljenost za Mostar po mjeri njegovih građana.
Stoga molim Mostarke i Mostarce, ma gdje živjeli, da se registriraju ukoliko to nisu obavili, do 6. oktobra 2020. godine do ponoći. Svi koji su se uspješno registrirali za lokalne izbore 2020., ne trebaju se ponovo registrirati za Izbore u Mostaru. Ukoliko im nedostaju potrebni dokumenti za registraciju, Ambasada BiH u Stockholmu, Komunikacijski centar za dijasporu i grupa mladih aktivista Glasaj iz dijaspore za Mostar, stoje im na usluzi.
I na koncu, izražavam duboku zahvalnost svim Bosancima i Hercegovcima u Švedskoj i Finskoj, udruženjima, vjerskim zajednicama, pojedincima, na korektnoj saradnji, iznimnom angažmanu tokom procesa registracije i pomoći da zajednički uradimo opće dobro. Slijedi period glasanja u novembru, te glasanja za Mostar u decembru, nastavljamo raditi.
