Direktor Doma zdravlja KS o testiranjima na koronavirus, brojnim problemima i nezadovoljstvu građana

"Testiramo osobe za koje postoji potreba da idu na hospitalizaciju, druga grupa su oni kod kojih postoji medicinska indikacija za testiranje, dakle, izražena klinička slika i treća grupa koju mi testiramo su ustvari uposlenici socijalnih ustanova", pojasnio je Ahmić

Ahmić je iznio podatak da se dnevno na nivou domova zdravlja u Kantonu Sarajevo uradi oko 250 testova na koronavirus te da je to prosjek.

"To je otprilike broj koji smo radili i nakon proglašenja pandemije. Ne radimo ništa manje, ali mislim da bi bilo potrebno angažovati više laboratorija koji bi mogli raditi analizu testova. Imali smo svojevremeno problema u 'Medit' sistemu pa su kasnili rezultati testova i sada je bolje nego ranije. Ljudi su se žalili pa su se čekali i po dva do tri dana testovi. Čini mi se da se smanjuje broj dnevnih testiranja, a jedan od razloga je da ne bi došlo do nestašice testova", kazao je Ahmić.

Kada je riječ o testiranju građana u Domu zdravlja Saraj Polje, ono se vrši u dvije smjene, dodao je Ahmić te naveo da po tom pitanju ne bi trebalo biti problema.

"Međutim, opet naglašavam, testiraju se samo ljudi kod kojih postoji indikacija za testiranje. Nažalost, ne rade se komercijalna testiranja s jedne strane, niti se može testirati osoba koja je samo izrazila želju za tim. To mora indicirati ili porodični ljekar ili epidemiolog, a samotestiranje se ne može izvršiti jer nemamo dovoljan broj testova da bi svima izašli ususret. To je jedini razlog. Neke privatne zdravstvene ustanove rade na taj način, mi za sada još nemamo dozvolu", naveo je Ahmić.

Krizni štab KS je odnedavno donio odluku da se više neće vršiti retestiranja nakon 14 dana. Epidemiologinja Aida Pilav nam je kazala da je to zapravo preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te da se nastoje u ovakvim situacijama uvažavati upravo mišljenja stručnjaka.

"Dakle ukoliko pacijent po pregledu doktora i dijagnostičkim kriterijima ima potvrdu da je bolje zdravstveno stanje i da su se svi simptomi smirili. Prema pravilima od početka zaraze, doktor prati kliničku sliku pacijenta i ako je imao upalu pluća, ponovo ih pregleda i uradi se snimak, kao i pretrage krvi i ako je sve uredu, praktično ste izliječeni. Naravno ukoliko to nije završena stvar po kliničkom pregledu, nastavlja se dalje tretirati pacijent i doktor je zapravo taj koji će dalje odlučiti kada će i da li ima potrebe da uradi retestiranje pacijenta. To nije ni ekonomično, a s druge strane, veliki broj retestiranja zatrpava sistem zato jer se dugo čeka na rezultate, ali ukoliko doktor smatra da postoji potreba za retestiranjem to će se i uraditi. Retestiranje ne treba biti pravilo. Međutim, za sve postoje pravila, trebaju postojati ispunjene kliničke i dijagnostičke pretrage da je pacijent na pregledu oporavljen i da je uređen laboratorijski nalaz", pojasnila je Pilav.

Retestiranja nisu pravilo, ali ni ekonomična

Kazala je da se na ovakav način mogu tretirati i oni pacijenti kod kojih je potvrđen koronavirus, a koji nisu imali težu kliničku sliku, čak ni simptome, ali i dalje su prenosioci virusa.

"Pacijent koji je pozitivan na koronavirus je morao doći barem s nekim blažim simptomom na pregled kod doktora. Nakon toga je stavljen pod odlukom doktora u izolaciju i prati ih i ona se ne može prekinuti samovoljno, već o tome opet doktor odlučuje", kazala je Pilav.

Pilav smo upitali i o tome ko u Kantonu Sarajevo izdaje rješenja o izolaciji, ali i samoizolaciji, s obzirom na to da je i za to bilo mnogo upita građana.

"Za to nije zadužen Krizni štab KS, već Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, tačnije sanitarni inspektor izdaje rješenja građanima o izolaciji, dok Ministarstvo zdravstva KS izdaje rješenja o samoizolaciji", zaključila je Pilav.