"Ja ne znam zašto je ViK u podređenom položaju u odnosu na ostala preduzeća. Pokušali smo to analizirati i nikad mi nije bilo jasno jer je sistem u velikoj finansijskoj potrebi i pitanje je dana kada će on pasti", rekao je direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija (VIK) Nezir Hadžić.
On je podsjetio kako je budžet u Kantonu Sarajevo raspoređivan proteklih godina. Naime, u posljednjem budžetu za Rad je izdvojeno 7,8 miliona KM, za Park 6,1 milion KM, za Pokop 4,7 miliona KM, a za ViK je izdvojeno 582.000 KM. U posljednjih pet godina za Rad je izdvojeno 46 miliona KM, za GRAS 56 miliona KM, Parku je dodijeljeno 37 miliona KM, Pokopu 28 miliona KM, a ViK-u 8 miliona gdje je većina izdvojena do 2013. kada je uveden tarifni sistem.
"Rješenje je samo jedno – nama ne treba dodatne pameti – moramo krenuti od izvorišta i osigurati nove količine vode. Nakon toga, moramo proširiti naš akumulacioni prostor jer je od 2000. godine došlo 55.000 novih vodomjera u našem sistemu, a novih količina vode nema. Naši akumulacioni sistemi su postali kao protočni bojleri, voda dođe – voda ode i onda smo prisiljeni da vodu zatvaramo kako bi građani po danu imali vodu. Nemamo alternativu i jedini način je finanijsko ulaganje, ako to ne započnemo sutra smo u problemu. Ovdje se ne radi o upravi, ovdje se radi o problemu sistema koji neće dugo izdržati", rekao je Hadžić.
Poseban problem je pumpni sistem. Pumpe su u prosjeku stare od 20 do 50 godina, konstantno se popravljaju, a opseg rada izražen u litrima svakim kvarom sve više opada.
Kao primjer je spomenuo grad Beč koji je rekonstruisao mrežu i u nju je uloženo milijardu eura, dok se na godišnjem nivou za održavanje izdvaja više od 50 miliona eura.
Kada je riječ o obećanju upotrebe sredstava EBRD-a, rukovodstvo VIK-a smatra da do kraja godine novac neće biti na raspolaganju, a već je izražena briga za način vraćanja kreditnih sredstava.
Identifikacija problema
On je rekao da su ljudi u ranijim upravama ignorisali upozorenja, nastavivši obraćanje s opisom problema s kojim se susreće Vodovod i kanalizacija.
"Imamo 1.200 kilometara vodovodne mreže, imamo 63 rezervoara, imamo 254 pumpe. Mi imamo 70 posto gubitaka na vodovodnoj mreži na kojoj nije bilo značajnih ulaganja posljednjih 20 godina. Oprema i mehanizacija su otpisani skoro 90 posto, imamo neekonomsku cijenu vode u koju nije uključena amortizacija i danas je sve došlo na naplatu. Problem pravi i 20.000 bespravnih korisnika. To je mreža koja je širenjem grada nastala samoinicijativno razvođenjem u ulicama. Mi ne znamo kuda te cijevi idu i mi ne možemo nad njom gazdovati niti znati šta se tu dešava. Ovo je prva uprava koja se može pohvaliti borbom protiv nelegalnih potrošača", rekao je Hadžić.
Prema njegovim riječima, preduzeće se pokušava centralizovati kako bi se u svakom momentu znalo gdje je koji radnik i za šta je zadužen.
"Povećali smo broj popravljenih kvarova. Ja sam 2015. zatekao pet grupa za popravke, a danas ih je 10 plus jedna koja radi isključenja. Broj popravljenih kvarova u 2014. bio je 2.418, 2015. godine broj je bio 2.853, a prošlu godinu smo završili sa 3.055 popravljenih kvarova. Kada pričamo o ulaganju, 2014. je položeno 1.326 metara novih cijevi, u 2015. godini 2.248 metara, a prošlu godinu smo završili sa 3.235 metara položenih novih cijevi", kazao je direktor VIK-a.
Hadžić se prisjetio proteklog perioda u kojem su vladale ekstremne hladnoće.
"Zbog niskih temperatura morali smo sav raspoloživi resurs staviti na teren. To smo prevazišli, broj popravljenih kvarova bio je 324, odleđenja je bilo 136, a broj popravljenih kvarova u šahtovima bio je 1.162 za 20 dana. To je nešto s čim se do sada nismo susretali", prisjetio se Hadžić.
Ono što je pozitivno jeste da je ViK uvećao obim naplate putem mehanizma isključenja. Godine 2014. naplaćeno je 42 miliona KM, 2015. naplaćeno je 43 miliona KM, dok je prošla godina završena sa više od 44 miliona naplaćenih računa. Potraživanja su visoka i iznose 64 miliona KM, a na objekte kolektivnog stanovanja otpada blizu 40 miliona KM.
"Najveći uspjeh jeste stabilizacija vodosnabdijevanja centralnog dijela grada na potezu Skenderija – Obala Kulina bana i to je primjer kako se treba raditi", zaključio je Hadžić.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
