Direktori javnih RTV servisa: Modernizacija je naučna fantastika, treba osigurati naplatu takse
Učesnici okruglog stola "Javni RTV servis BiH - finansiranje, upravljanje i regulacija" kazali su kako se politika pretjerano miješa u rad javnih servisa koji imaju veliki broj problema. Ne idu u skladu sa savremenim tehnologijama jer za to nemaju novca, a program im se svodi skoro samo na poštivanje zakona.
Kao glavni problem generalni direktori sva tri javna servisa kazali su da je nestabilno finansiranje te Zakon o javnom servisu koji se ne provodi jer, prema njihovom viđenju, nije realan. Zbog toga su građani dobili program koji ne smatraju dovoljnim pa se određeni procent odlučuje i da ne plaća taksu.
Javni servisi su potreba
Činjenica je i da političkim strukturama koje su tokom prethodnih godina činile vlast nije bilo u velikom interesu da riješe ovaj problem i osiguraju kvalitetan rad javnog servisa. Prema riječima Borisa Berganta, konsultanta EBU-a, donosioci odluka u BiH ne shvataju razliku između javnih i komercijalnih servisa te ne shvataju da je javni servis neprofitabilan, ali da ima specifičan zadatak i misiju kao i to da je osnova demokratskog diskursa.
"Da bi ispunili svoju misiju moraju biti nezavisni, efektivni i kredibilni. Da bi to uspjeli moraju imati direktan način finansiranja od taksi, ali često se dešava u nekim sredinama da ljudi ne plaćaju taksu. Problem je u sankcionisanju, kako ih obavezati da plaćaju taksu i osigurati prihod. S druge strane, budžetskim finansiranjem otvaramo Pandorinu kutiju. U glavama mnogih ljudi važi da je javni servis trošak. To svi moraju promijeniti, jer je to investicija u razvijeni oblik demokratskog društva i kvalitetne medijske scene", naglasio je Bergant.
Poručio je kako političari moraju shvatiti da je njihova obaveza, a ne dobra volja, osigurati stabilno finansiranje javnih servisa. Kao pozitivan primjer naveo je Albaniju u kojoj je procent pretplate veći od 80 posto, što je javnom servisu te države omogućilo da se razvija u posljednje tri godine.
Sankcionisanje neplatiša
Generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović kazao je kako je slična konferencija održana prije godinu i po, doneseni su dobri zaključci, ali ništa se nije primijenilo. Takvo stanje je godinama.
"U 2017. godini opstanak javnog servisa je bio ozbiljno ugrožen. U Parlamentu BiH su predstavnici nekih političkih opcija koji su bili za rješenje problema, ali drugi nisu pa nije bilo pomaka. Prihod koji smo počeli dobijati od kraja 2017. godine je dovoljan za ispunjavanje osnovnih funkcija, ali ne možemo govoriti o razvoju. Ne postoji jasan način sankcionisanja neplatiša, jer ne postoji zakon o izvršnom postupku u FBiH. Pokušat ćemo utjecati da se te stvari promijene", kazao Karamehmedović.
Ne žele biti budžetski korisnici
Generalni direktor FTV-a Džemal Šabić kazao je kako postoji visok nivo primitivizma u izgradnji važnih institucija u BiH pa tako i u izgradnji javnih servisa. Namjere pojedinih političara da "stave pod svoje" javni servis poredio je s namjerama pećinskog čovjeka i naglasio kako živimo u primitivnom društvu.
"Nikada nećemo biti za to da FTV bude budžetski korisnik jer onda to neće biti javni servis. Javni servisi moraju biti utjecajni da bi bili gledani i imati emisije kojima će se takmičiti s komercijalnim televizijama i kvalitetne ljude. Ne trebamo imati emisije samo zbog zakona. Potrebna je sloboda u svim programima. To donosi stabilno finansiranje", kazao je Šabić.
RTRS bez Vlade RS ne bi opstao
Generalni direktor RTRS-a Draško Milinović kazao je kako oni imaju najskuplji model prikupljanja RTV taksi, a to je putem inkas-službe te putem Pošte RS, što ih košta i previše.
"Vlada RS nam daje grantove bez kojih ne bismo mogli funkcionisati ni mjesec. Jedina bitna stvar za sva tri servisa je stabilno finansiranje pa tek onda ostale komponente. Sve ostalo je naučna fantastika u ovom trenutku", rekao je Milinović.
Naglasio je kako se u izmjenama zakona o javnom servisu ili izradi treba uvažiti realnost BiH te da tri servisa trebaju dati zajednički prijedlog kako taj zakon treba izgledati jer niko osim njih troje ne zna šta treba mijenjati, šta je potrebno radnicima i šta je realno i održivo.
"Već pet godina govorim o prijekoj potrebi za izmjenama zakona. Slali smo prijedloge, ali to nije došlo do resornog ministarstva niti Parlamenta BiH. Potrebno je 100 miliona KM za osnovno funkcionisanje sva tri emitera. Ovdje ne govorimo o razvoju. U 2017. godini bili smo skoro na pola tog iznosa. Problem je i taj što su od 2010. godine sva tri javna emitera pred Sudom BiH u svojstvu optuženih zbog neprovođenja zakona. Bilo koja presuda bila bi pogubna za bilo koji od javnih emitera", rekao je direktor RTRS-a.
Dodao je kako nigdje u svijetu ne postoji zakon prema kojem, u slučaju da bilo koji javni servis potpiše marketinški ugovor s bilo kojom kompanijom, mora dijeliti taj iznos s druga dva emitera. Primjera radi, prema zakonu, ukoliko FTV potpiše ugovor naprimjer s Coca-Colom, 50 posto novčanog iznosa treba uplatiti BHRT-u, a 25 posto RTRS-u.
"Rješenja postoje na stolu, treba ispitati politiku šta kaže, a ne da još godinu i po sjedimo po okruglim stolovima", kazao je Milinović.
Karamehmedović je naglasio kako nikada nisu došli do ozbiljnog procenta naplate RTV takse te da se pri donošenju novog zakona također treba uzeti u obzir da iznos nije mijenjan već 20 godina.
Najmanja naplata 2016. godine
Za razliku od direktora javnih servisa, članica UO RTRS-a Dara Cvijetić iznijela je konkretne podatke jer su izvršili analizu kompletnih finansija javnih servisa. Naglasila je da da bi, kada bi se postigla 100-postotna naplata taksi u BiH, bilo prikupljeno 105 miliona KM.
"Najbolja naplata bila je 2009. godine kada je prikupljeno 58 miliona KM, dok je najgora bila u 2016. godini kada je prikupljeno 38 miliona KM. Potrebno je formirati radnu grupu s predstavnicima sva tri servisa i ekspertima, koja će napraviti analizu i predložiti rješenje. Taj dokument bi bio izraz saglasnosti sva tri javna servisa uz struku iz EUB-a. BBC to stalno radi za manje stvari", rekla je Cvijetić.
Naglasak na stručnjacima, a ne političarima
Bergant je poručio kako zakon nije glavni problem i da se rješenja mogu postići dogovorom između tri servisa i boljom saradnjom, ali da za budućnosti treba donijeti nova zakonska rješenja.
"Evropa nije donijela nijedan zakon bez velikog broja stručnjaka i učešća građana. Dok god se to svodi na političare i upravne odbore tu nema napretka", upozorio je.
Danas je istaknuto i kako javni servisi imaju veliki problem s gubitkom mlade publike, upravo zbog nedovoljno atraktivnog sadržaja, zbog čega treba staviti poseban naglasak na programe za mlade.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
