Djeca u bh. školama udišu toksični zrak, u većini nema adekvatne ventilacije
Naime, utvrđeno je da su vještački materijali i boje toksični i da dodatno zagađuju zrak.
U navedenom projektu rađena su mjerenja za hemijske supstance formaldehid, benzene, toluene, ethyl-benzene i xylenes, nitrogen dioxide, PM čestice i karbon dioksid, te parametri temperature i relativna vlažnost zraka.
Profesorica na Burch univerzitetu u Sarajevu Sanela Klarić i vodeći stručnjak u oblasti održive arhitekture, cirkularne ekonomije, energetske efikasnosti, ruralnog razvoja i prirodnih materijala kaže za Klix.ba da preporuke SERCH projekta ukazuju na potrebu boljeg planiranja škola u BiH, da se u školama obezbjede adekvatni sistemi ventilacije koji će osigurati prečišćavanje i obogaćivanje zraka po standardima.
''Projekti energetske efikanosti koji se provode su jako važni i njima se treba pristupiti sveobuhvatno. U BiH ovi projekti su veoma aktuelni ali na žalost u njihovom fokusu je samo ušteda energije bez ikakvih intervencija koje se odnose na kvalitete uslova života i rada u tim objektima. Tu se rade intervencije na fasadama na kojima se mjenjaju prozori i postavlja termoizolacija uglavnom sa stiroporom i plastičnim prozorima te na način se maksimalno zaustavlja protok zraka i energije. Zamislite u kakvim uslovima u energetski efikasno obnovljenim objektima mi sada smještamo našu djecu. Vaspitačica u jednom obdaništu mi je pojasnila da sada, kako su ga obnovili, djeca mnogo više spavaju i manje su aktivna. Našu djecu trujemo kontinuirano i zato je jako bitno da se u projekte energetske efikasnosti pod hitno uvede obaveza ugradnje adekvatne ventilacije odnosno rekuperacije“, kazala je Klarić za naš portal.
Ističe kako je potrebno je prilikom projektiranja rekonstrukcija škola istih obavezno planirati korištenje prirodnih materijala koji nisu toksični niti štetni po zdravlje.
''Korištenjem, recimo, lokalno proizvedene izolacije od ovčije vune u projektima rekonstrukcije škola mi pomažemo riješavanju ovčje vune kao otpada, zatim koristimo otpad kao sirovinu, pomažemo ruralnom razvoju, otvaranju novih radnih mjesta. Pri tome se ugrađuju materijali koji su prirodni, koji nisu toksični“, kaže naša sagovornica.
Pored materijala, kaže Klarić, najveći uticaj na loš kvalitet zraka u školskim učionicama ima i nepostojanje adekvatnih sistema ventilacije koji bi uz pomoć adekvatnih filtera prečišćavali polutante koji dolaze s vana ili su uzrokovani odabirom vještačkih materijala, toksičnih boja ili sredstava za čišćenje, odnosno ustajalošću zraka.
''Djeca tako udišu oksigen i izdišu karbon dioksid i karbon monoksid što dodatno dovodi do zagađenja zraka u toku časa posebno u učinicama koje nemaju obezbjeđenu ventilaciju. Bez adekvatne ventilacije skoro je nemoguće pročistiti zrak na željene vrijednosti i kvalitetu po standardima EU. Naravno zagađen zrak utiče na bolesti djece ali i na dnevnu koncentraciju za rad. U razgovoru sa našim zdravstvenim radnicima pojašnjeno mi je da se teže liječe oboljena koja nastaju kontinuiranim izlaganjima polutantima nego oboljenja nastala pojedinačnim kraćim incidentima odnosno prestankom dotoka zraka u mozak“, ističe Klarić.
Klarić, koja je zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, nedavno je uložila na budžet FBiH da se odvoje sredstva za provođenje istraživanja i izrade akcionog plana s ciljem povećanja kvaliteta unutrašnjeg zraka u školama i vrtićima u FBiH i zaštite zdravlja djece.
Akcioni plan treba da sadrži plan za kontinuirana mjerenja indikatora zagađenja zraka te time obezbjedi kontinuirani dugoročni učinak na zdravlje djece. Sredstva za izradu istraživanja i akcionog plana trebaju biti planirana u iznosu od minimalno 150.000 KM.
''Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacija, BiH je druga zemlja u svijetu po smrtnosti djece usljed zagađenja zraka. EU je definisala indikatore izloženosti zagađivačima unutrašnjeg zraka te praćenje kvaliteta zraka u školama. Škole su javni objekti, naša djeca provode jako puno vremena u školama i vrtićima, a ovi objekti su briga svih nas te se moramo hitno osvjestiti i svi uložiti svoje vrijeme i znanje u riješavanje ovog životno važnog problema.Ja sam zato uložila amandman već na prvoj konstituirajućoj sjednici Parlamenta FBiH. Svi mojih sedam amandmana je odbijeno, ali meni to daje još više snage i inata da se bavim ovim pitanjima“, zaključuje profesorica Klarić.
