Djeca u školama širom BiH najčešće čitaju prozu, potrebno knjige približiti mladima

U okviru kurikularnih reformi u susjednoj Republici Hrvatskoj ne tako davno došlo je i do izmjena u popisu djela koja djeca trebaju pročitati u osnovnim i srednjim školama. Međutim, novi spisak obaveznih lektira u Hrvatskoj podigao je dosta prašine s obzirom na to da su pojedini klasici, bez kojih je do sada bilo nezamislivo provođenje nastave iz maternjeg jezika i književnosti, izbačeni iz nastavnih planova i programa.

Mali Princ, Ježeva kućica, Dnevnik Anne Frank, Alisa u zemlji čudesa, Pipi Duga Čarapa i Pinokio samo su neki od naslova koji se više ne nalaze na popisu obaveznih djela u školama u Republici Hrvatskoj, a ovaj potez izazvao je osudu i Hrvatskog društva pisaca (HDP) i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM), gdje su kazali da je ova odluka veliko razočaranje. Također, da se primijetiti da se na spisku obaveznih lektira ne nalazi nijedno djelo savremenih hrvatskih, regionalnih ili stranih pisaca, što je također kontroverzna odluka.

Kada je riječ o Sarajevu, 2016. godine također je došlo do pokušaja revizije nastavnih planova i programa, što je izazvalo velike polemike među članovima akademske zajednice. Najspornija je bila odredba kojom se omogućava da nastavnici svojevoljno iz nastavnog procesa izostave 25 posto lektirskog sadržaja, a da opcionalno ubace pojedine savremene autore nauštrb klasika. Tadašnji ministar obrazovanja, nauke i mladih KS Elvir Kazazović je odlučio poništiti reviziju zbog toga što je uvidio mogućnost zloupotrebe ovih klauzula u ideološke svrhe.

Predsjednica Udruženja nastavnika i profesora BHS jezika i književnosti KS Mirzeta Bašić nam je kazala da je lektirski sadržaj u osnovnim i srednjim školama u glavnom gradu BiH predviđen nastavnim planom i programom iz 2018/19. godine, ali uz male izmjene zbog toga što se nastavnici mogu prilagođavati željama djece, uz obraćanje pažnje i na dostupna djela u bibliotečkom fondu.

"Stav Udruženja jeste da djeci treba u jednakom omjeru ponuditi sve što ih obogaćuje. Što više pročitanih djela, to je bogatstvo veće. Pratimo literaturu i čitamo književna djela, a našoj djeci nudimo najbolje knjige koje će ih odgojno informisati uz obrazovni oblik. Historija o Anni Frank se ne može zapostaviti, a ljepota mašte Malog Princa ne smije se izbaciti iz mašte djeteta. Mi se zaista pridržavamo nastavnih planova i programa i zadovoljstvo je kada vidimo da smo postigli osnovni ishod osnovnog obrazovanja, a to je izgradnja dobrog i pametnog čovjeka u društvu, kreativnog budućeg sugrađanina", rekla je Mirsada Bašić.

Ona je također istakla da nastavnici u Sarajevu imaju slobodne mjesece u godini kada djeci mogu omogućiti da sama izaberu djela koja žele pročitati. No, ona naglašava kako u izboru samog lektirskog štiva djeci često pomažu roditelji, ali opet u zavisnosti od toga koliko često roditelji čitaju.