Đurđevdan na Veselom Brijegu: Kupanje u vodi s izvora i slavlje uz pjesmu, cvijeće, pitu i viski
Jedan od običaja ovog naroda jeste da se na ovaj veliki praznik svečanije oblače i da ukrašavaju kuće, a sve to između ostalog da bi poželjeli dobrodošlicu proljeću.
Problemi s poplavama
Kiše koje su prethodnih dana padale u ovom gradu, nisu najavile proljeće onako kako su mještani očekivali. Mnogi od njih su imali problema i sa poplavama, ali to ih nije spriječilo da se sa rodbinom i prijateljima pripreme za ovaj praznik.
Mještanka Veselog Brijega, Kada Mujkić, priča da proslava Đurđevdana nije kao što je nekada bila. Sada je u ovom mjestu ima tek oko 16 domaćinstava, ali to ih ne sprečava da se okupe. Jedni druge posjećuju, a muzika svake godine ne izostaje.
"Mi smo se nedavno vratili iz Italije, djeca su mi u inozemstvu, ali kuća prazna ne smije biti. U skladu sa našim mogućnostima mi obilježavamo današnji dan kao i svake godine. Ispoštujemo sve običaje i pripremimo trpezu", rekla je za portal Klix.ba Kada Mujkić.
"Kada je velika porodica – veća je i slava", kazala je Kada, ali ono što je neizostavno su sarma, pite, krompiruša, burek, meso, salata i kolači.
"Malo nas je, ali se opet okupimo i nazdravimo uz čašicu domaće višnjevače ili viskija", izjavila je Kada za portal Klix.ba.
Pjesma sa svih strana
Običaj je da se ujutro svi kupaju vodom sa izvora, da se svečano obuku, srede kuću i urede. Zatim beru cvijeće, granje od vrbe i slično drveća kojim ukrašavaju kuće. U kapelama pale svijeće, ali muzika ne smije da izostane. Iako je u današnje vrijeme manje razloga za slavlje, Kada Mujkić kaže da ništa ne može da se poredi sa osjećajem u duši kada čuje dobru sevdalinku ili trubu.
"Kada čujem svoje pjesme kako da se ponovo rodim. Najviše volim sevdalinke, stare pjesme koje imaju dušu, ali uvijek se lijepo veseliti i uz dobar trubački orkestar", rekla je Mujkić.
Mještanin, Idriz Mujhić, rekao nam je kako su nekada izgledale proslave Đurđevdana među Romima u Banjoj Luci.
"Tradicija je bila takva da se ujutro najmlađi probude i upute na izvor, dok stariji prave kahve i dočekuju goste. Bralo se granje sa drveća, ukrašavale su se kuće i svi su morali da svoje kuće okreče. Čitava Banja Luka se okupljala ovdje, a na livadama je bio vašar i cijeli grad se na Đurđevdan osjećao lijepo. Čula se pjesma sa svih strana, a dolazili su sa orkestrom i Romi iz drugih dijelova", rekao je Idriz.
Bez obzira na krizu i poplave koje su zadesile ovo područje i što više ništa nije kao što je bilo, običaja ne smije da nestane. Kažu da ako nestanu običaji, nestat će i narod. Zato su Romi sa Veselog Brijega u Banjoj Luci poručili: manje nas je, ali se ipak okupljamo.
Đokovićev kip u Srbiji privukao veliku pažnju: Liči li finalni rad na Novaka?
