"Đuro će ti oprostiti što te tukao": Inzkov zakon kao politički kusur
Pojednostavljeno, u BiH se bez stida i otvoreno poziva na poništavanje zakona koji zabranjuje negiranje genocida, ali i svih drugih ratnih zločina, uključujući i holokaust koji se veže za Nirnberški tribunal. To pitanje se tretira kao političko, a ne civilizacijsko, čime se pokušava trgovati i ucjenjivati.
I oni koji predlažu i glasaju za takve stvari vjerovatno nisu detaljno ni iščitali Inzkov zakon ili su ostali na prvoj rečenici koja spominje zabranu negiranja genocida pa ih je nešto počelo žuljati.
A Inzkov zakon kažnjava one koji: javno odobre, poreknu, umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina po presudi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili Suda BiH ili presudom u skladu s Poveljom Međunarondog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. što se odnosi na tribunal u Nirnbergu, što obuhvata i holokaust. Dakle, Inzkov zakon zabranjuje poricanje zločina presuđenih pred tribunalom u Nirnbergu.
Zar sve navedene stavke ne predstavljaju civilizacijsko pitanje? Umjesto toga, državna zastupnica iz SNSD-a Dušanka Majkić s ponosom kaže da je uslov te stranke da deblokira državne institucije poništavanjem spomenutog zakona. Očima zastupnice Majkić porodice žrtava trebaju se izviniti onima koje vrijeđa Inzkov zakon, tražiti njegovo poništavanje da se politika ne naljuti i onda će se svijet vratiti u ravnotežu. Jedni će i dalje gledati ismijavanje, omalovažavanje i grubo negiranje genocida i drugih zločina, a drugi će vratiti svoju komociju da mogu i smiju negirati i ponižavati.
Tako trenutno ponašanje predlagača zaključka o povlačenju Inzkovog zakona najbolje opisuje čuvena replika legendarnog Bate Stojkovića u filmu "Balkanski špijun": "Đuro će ti oprostiti što te tukao".
U takvim okolnostima i mnogi predstavnici međunarodne zajednice traže i stihijski ucjenjuju da se traži dijalog i kompromis. A zar se kompromis traži na civilizacijskim pitanjima ili poniženje doista može dosegnuti i te grane.
Valentin Inzko je ove godine otišao iz BiH nakon 12 godina službe. Danas je za mnoge kriv kao ključni faktor koji je uzrokovao problem u državi, politički zastoj jer je, prema kritikama koje dobija započeo krizu i loše procijenio momenat. A zar treba neki momenat da se ozakoni zabrana negiranja zločina i slavljenje presuđenih zločinaca? Evidentno su za neke u Evropi i to prihvatljive kategorije, pa neće iznenaditi ako se pojavi ideja da će BiH ubrzati svoj EU put ako deblokira procese poništavanjem Inzkovog zakona.
