Dobna granica mladih koji posežu za drogom spustila se ispod 15 godina
Doktor medicine u Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje u Mostaru Marin Čović ističe da se u BiH treba ovom problemu posvetiti velika pažnja s obzirom da je naša zemlja posebno izložena negativnim utjecajima zbog svoj geostrateškoj položaja.
"Bosna i Hercegovina se nalazi između Istoka i Zapada, na čuvenoj 'Balkanskoj ruti', samim time znatne količina droga prolaze ovim područjem, ali isto tako ostaju i u državi i pravi određene probleme,socijalne, ekonomske, medicinske i pravosudne u državi", kazao je Čović.
Socijalna radnica u mostarskom Centru Milena Latinčić kaže kako su problemi s drogom u bh. društvu sve evidentniji, a prema istraživanjima koja je provela u Mostaru kako tvrdi dobna granica mladih koji prvi put uzimaju THC ili druge droge je ispod 15 godina, ali najveći problem kako ističe je u činjenici da se vrlo malo radi na prevenciji.
"Moramo na prevenciji raditi ne od srednje, nego od osnovne škole, zato što su psihoaktivne tvari dostupne već u četvrtom, petom i šestom razredu", tvrdi Latinčić.
Ističe kako je prilikom rada prevencije u osnovnim školama u razgovoru sa učenicima doznala da mnogi od njih već konzumiraju cigarete i alkohol što je jako zabrinjavajuće, jer kako pojašnjava kad mladi uzimaju alkohol percepcija im nije ista, pa će uzeti i nešto drugo što im se ponudi.
"Gdje ima alkohola ima i drugih psihoaktivnih tvari počevši od THC-a, speeda, ekstazija. Mladi danas puno konzumiraju droge nažalost zato što je to popularno u društvu, a mnogi od njih i neznanu da je THC ilegalna doga i da je štetna. Kada im mi pojasnimo što sve donosi konzumiranje THC-a i kakve posljedice ima na njihov psihofizički razvoj a kasnije i uvod u dugu ovisnost onda oni počnu da razmišljaju i teže uzimaju psihoaktivne tvari", kaže Latinčić.
To je po njezinim riječima pokazatelj kako trebaju svi skupa utjecati na mlade, a da posebnu pažnju trebaju obratiti roditelji čije društvo mladi trebaju uprkos zauzetosti i brzom stilu života.
"Ako mladi nemaju problema unutar porodice i ako nemaju problema u školi vrlo će teško otići u tu konzumentsku skupinu", ustvrdila je socijalna radnica Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u Mostaru.
Ljekar opće medicine u Centru za ovisnike i izvanbolničko liječenje Meteo Bevanda ističe kako djeluju s ciljem prevencije same ovisnosti o psihoaktivnim tvarima i liječenju ovisnosti o heroinu ali i šteta koje su već nastale.
"Djelujemo na način da radimo sa dvije supstitucijske terapije, metadonom i buprenorfinom. Dajemo punu podršku porodicama i korisnicima tokom cijele godine, a na sedmičnom nivou radimo redovno ljekarske kontrole i testiranja urina", kazao je Benavda.
Kaže nam kako je na području Hercegovine gdje djeluju, preko 1000 ovisnika o drogama, ali ih je u Centru registrovano 150 do 200 koji su na stalnoj terapiji, s tim da broj konstantno varira, jer jedni odlaze u inostranstvo, a drugi dolaze na liječenje.
Ovaj Centar djeluje od 1999. godine i kroz njega je prošlo stotine ovisnika kako iz Mostara tako i sa šireg područja Hercegovine, a pretendiraju postati kantonalni centar za bolest ovisnosti.
Beograd umjesto na 15, stao na 16 minuta: Tih 60 sekundi su posvetili ubijenom djetetu u Zagrebu
