Dodik i Centralna banka: Kako jednim zakonom doći do nekoliko stotina miliona KM

Dodikov prijedlog daje mogućnost Centralnoj banci poslovanja na tržištima novca, uključujući sve vrste vrijednosnih papira. Posebno je zanimljivo da se “emitovani novac" može koristiti samo za kupovinu dužničkih vrijednosnih papira na tržištima novca koje emituje država ili njena dva entiteta.

Iako Predsjedništvo BiH može inicirati usvajanje zakon, odnosno pokrenuti proceduru, zanimljiv je trenutak u kojem Dodik na dnevni red stavlja ovaj zakon. U izjavi nakon spomenute sjednice Džaferović je kazao da je Dodikov prijedlog na dnevni red stavljen bez najave, bez materijala uz kratko i šturo obrazloženje.

"Sat vremena prije sjednice smo primili prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Centralnoj banci. Poznata je Dodikova priča o korištenju rezervi Centralne banke. To se tako ne radi. Prijedlog ima jednu stranicu teksta i jednu stranicu obrazloženja", istakao je Džaferović.

Iz obrazloženja je jasno da se Dodik na ovaj način pokušava domoći dijela deviznih rezervi koje u ovom trenutku iznose 800 miliona KM, a koje je Centralna banka zaradila investirajući obavezne rezerve na međunarodnim tržištima.

Ovo je još jedan od pokušaja vlasti iz RS-a da se domognu sredstava potrebnih za finansiranje dugova i svog glomaznog javog aparata, nakon što je iscrpio vjerovatno sve mogućnosti za zaduživanje. Stoga je u izbornoj godini Dodiku očajnički potreban novac, posebno u situaciji kada mu i Evropska unija blokira infrastrukturne projekte zbog njegove destruktivne politike, podrivanja državnih institucija i blokiranja njihovog rada.

Dodik se ranijih godina intenzivno zaduživao kod komercijalnih banaka, ali kako je slabila njegova likvidnost i solventnost tako su mu ti izvori bivali sve nedostupniji. Kasnije se okrenuo međunarodnim izvorima, ali je i to prošlo neslavno.