Dodik i Čović odustali od "protjerivanja" stranih sudija iz Ustavnog suda BiH
Još krajem prošle godine Čović i Dodik su nakon jednog od mnogobrojnih sastanaka najavili da planiraju u narednih 15 dana poslati u parlamentarnu proceduru zajednički prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH.
Dodik je nakon sastanka poručio da BiH ne može biti pravna država ukoliko u Ustavnom sudu sjede strane sudije.
''Mi ne možemo dozvoliti kao Republika Srpska i Srbi ovdje, a vidim ni Hrvati, da tri stranca i dva Bošnjaka odlučuju o političkom statusu ovog naroda", poručio je Dodik.
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović tada je izjavio da izbor sudija Ustavnog suda BiH treba biti po nacionalnom ključu, što podrazumijeva i uvođenje entitetskog glasanja, kao što je to slučaj u Parlamentarnoj skupštini BiH.
U julu ove godine član Glavnog odbora SNSD-a i ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija kazao je da će se zakon o Ustavnom sudu BiH, koji su pripremili SNSD i HDZ, naći u septembru pred Parlamentarnom skupštinom BiH.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović rekao nam je da su predsjednici SNSD-a i HDZ-a Milorad Dodik i Dragan Čović na jučerašnjem sastanku procijenili kako ne postoji kvalifikovana većina u Parlamentarnoj skupštini BiH za usvajanje Zakona o Ustavnom sudu BiH.
"Tako da ovaj prijedlog neće biti upućen u parlamentarnu proceduru. Zastupnici nisu dobili radnu verziju prijedloga zakona, a pretpostavljam da ekspertni timovi SNSD-a i HDZ-a rade na njoj", kazao je Prodanović.
Kako kaže, SNSD i dalje smatra da strane sudije u Ustavnom sudu BiH treba da završe mandat te da je to rješenje od kojeg bi korist imala kompletna država.
"Da bi uspjeli u tome potrebno je da usvojimo zakon, a pretpostavljam da bi se pokrenula i inicijativa za brisanje člana iz Ustava BiH koji definiše učešće stranih sudija u Ustavnom sudu BiH", zaključio je Prodanović.
Podsjećamo, ukidanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH nije moguće uraditi bez promjene Ustava BiH, zato što Ustav BiH daje široku autonomiju ovom sudu uzimajući u obzir ustavnu strukturu u kojoj je otežan način donošenja odluka i svega onoga što je vezano za funkcionisanje BiH.
