Dodik ima novu ideju, imenovanje visokog predstavnika bez bonskih ovlasti: Šta bi to značilo za BiH

Između ostalog, Dodik je istakao da Rusija već duže vrijeme zagovara smanjenje uloge visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, te je još prilikom dolaska Christiana Schmidta predložila rješenje kojim bi njegov mandat trajao samo dvije godine, nakon čega bi OHR bio ugašen.

"To je stav Rusije. Mislim da se sada radi na tome da se on izbaci iz BiH i da se poništi sve što je on uradio. Zamisli da on poništi Ustav na pola dana i opet ga vrati", izjavio je Dodik, aludirajući na odluke visokog predstavnika koje su izazvale burne reakcije u Federaciji BiH.

Dodik je takođe naglasio da bi alternativa trenutnoj situaciji mogla biti postizanje dogovora na nivou Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o imenovanju novog visokog predstavnika, ali bez bonskih ovlasti.

"Mislim da će se ići na to da se ovaj izbaci i da se poništi sve što je uradio. Da se sjedne na nivou Vijeća Sigurnosti i kojem bi bile ukinute bonske ovlasti. Nigdje u odluci u Bonu ne piše da je to ovlaštenje. Ići će se ka tome do dođe neko lice koje ne bi imalo ta bonska ovlaštenja", dodao je Dodik.

Šta su bonske ovlasti i šta bi značilo njihovo ukidanje?

Bonske ovlasti, koje su visokom predstavniku date još 1997. godine na sastanku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u Bonu, omogućavaju mu da nameće i smjenjuje zakone, zvaničnike i institucije u BiH kako bi osigurao provedbu Dejtonskog sporazuma.

Ove ovlasti su uvedene zbog političke nestabilnosti i sporog provođenja reformi, a prvi put su značajnije korištene 1998. godine od strane tadašnjeg visokog predstavnika Carlosa Westendorpa.

U narednim godinama, visoki predstavnici su koristili ove ovlasti za smjenu političara optuženih za opstrukcije, nametanje ključnih reformi, uključujući donošenje zakona o odbrani, policiji i pravosuđu, te za jačanje državnih institucija.

Među najpoznatijim odlukama donesenim na osnovu bonskih ovlasti su smjena više od 100 političkih zvaničnika, uključujući entitetske i državne funkcionere, kao i donošenje Zakona o jedinstvenim registarskim tablicama i zajedničkoj valuti u BiH.

Njihovo ukidanje značilo bi značajno smanjenje moći OHR-a i potencijalno prepuštanje svih odluka domaćim političkim akterima, bez mogućnosti međunarodne intervencije u slučaju političke krize. To bi moglo dovesti do većeg uticaja pojedinih lidera, ali i do blokada u donošenju ključnih odluka.

Ovakav scenarij bi mogao dovesti do dodatnih političkih nestabilnosti i narušavanja Dejtonskog sporazuma. Međunarodna zajednica od početka podržava postepeno smanjenje uloge OHR-a, ali insistiraju na tome da se to može desiti tek nakon ispunjenja ključnih reformi, u suprotnom to bi bila pobjeda onih koji Bosnu i Hercegovinu vide samo kao teritoriju za podjelu.