Tri godine poslije
176

Dodik je zbog nepoštivanja Ustavnog suda BiH završio na američkoj crnoj listi: Ko je sljedeći?

D. Be.
Željka Cvijanović i Milorad Dodik (Foto: D. S./Klix.ba)
Željka Cvijanović i Milorad Dodik (Foto: D. S./Klix.ba)
Prije tri godine tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, a danas člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Sjedinjene Američke Države stavile su na svoju crnu listu. Tri godine poslije Dodik se i dalje nalazi na neslavnom spisku osoba i organizacija najmoćnije države, a izgledne su šanse da će dobiti društvo.
Lider SNSD-a je tu završio zbog ometanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnji suverentitetu i teritorijalnom integritetu BiH.

Najave mogućeg otcjepljenja Republike Srpske, negiranje države BiH i njenih institucija, negiranje genocida u Srebrenici, omalovažavanje međunarodnih zvaničnika, česte političke blokade i opstrukcije, te podrivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH duže vremena natjerale su američku administraciju na razmišljanje o tome da se Milorad Dodik sankcioniše.

Kap koja preljeva čašu...

Kao kap koja je prelila čašu bilo je nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik se našao na crnoj listi, a sva potencijalna imovina i računi u SAD-u su mu blokirani, dok mu je zabranjen ulazak u Sjedinjene Američke Države.

"Milorad Dodik se usprotivio Ustavnom sudu BiH i prekršio zakon, te predstavlja značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provedbe Dejtonskog sporazuma. Ova mjera pokazuje naše čvrsto opredjeljenje za Dejtonski sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet BiH kontinuiranu evropsku integraciju zemlje", navedeno je 17. januara 2017. godine.

Uprkos nadama, ispostavit će se pustim, da će dolazak nove administracije na čelu sa Donaldom Trumpom, ukinuti sankcije to se nije dogodilo.

Tri godine i mjesec dana poslije nove sankcije su realnost i za neke druge visoke zvaničnike Republike Srpske, ukoliko se Amerikanci budu vodili istim principima. Prva na meti mogla bi biti predsjednica Željka Cvijanović, koja često voli putovati preko okeana. Razlog bi mogao biti isti - nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH i ometanje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Kao što je već poznato danas je u Banjoj Luci održan sastanak političkih predstavnika RS-a na kojem je donesen zaključak da se blokira rad u institucijama BiH sve dok se ne izvrši reforma Ustavnog suda BiH, odnosno dok se iz njega ne uklone strane sudije.

Sastanak u Banjoj Luci uvod u duboku krizu

Odluka je donesena jednoglasno, a u glasanju su učestvovali predsjednica RS-a Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović, premijer RS-a Radovan Višković, ministri u Vladi RS-a, predsjedavajuća Vijeća naroda RS-a Nada Tešanović, predsjednik Ustavnog suda RS-a Džerard Selman te predsjednici parlamentarnih stranka u Narodnoj skupštini RS-a.

Da li će Trumpova administracija, koju glasno i slijepo podržava Milorad Dodik iako je i dalje po sankcijama, od danas početi razmišljati o uvođenju sankcija drugim visokim zvaničnicima ovog bh. entiteta definitivno ostaje da se vidi. Ono što je jasno jeste da je sastanak koji je sazvala Željka Cvijanović prvi korak u duboku političku krizu u BiH.

SAD su u posljednje vrijeme u više navrata potvrdile svoju potpunu opredijeljenost sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma uz očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH te pozvale sve političke subjekte u BiH da poštuju državne zakone i odluke nadležnih sudova te da konačnu počnu raditi u interesu građana, a da istovremeno napuste huškačku retoriku i podrivanje institucija na svim nivoima vlasti.