Predizborna kampanja
40

Dodik se u 14 dana u medijima pojavio 650 puta, RTRS najpristrasniji javni servis

Piše: A. Z.
Foto: K. S./Klix.ba
Foto: K. S./Klix.ba
Preliminarni rezultati monitoringa medija u prve dvije sedmice predizborne kampanje za Opće izbore u BiH pokazali su da Milorad Dodik ima nesrazmjerno više pojavljivanja u pojedinim medijima u odnosu na druge kandidate, da su nove stranke i nezavisni kandidati nevidljivi u odnosu na one koji su već na vlasti te da je RTRS najpristrasniji javni servis.

"Političke partije koje su na vlasti u entitetima privilegirane su u kontekstu dobijanja medijskog prostora. To može da ukazuje na činjenicu da postoji zloupotreba javnih funkcija u svrhu predizborne kampanje političkih kandidata i osoba koje obnašaju javne funkcije ili da u određenim medijima postoji trend da konsultuju one koji su im više poznati i za koje znaju da će izazvati veću pažnju od novih imena. Kada je riječ o kandidatima, pokazalo se da kandidat SNSD-a Milorad Dodik ima nesrazmjerno veći broj pojavljivanja u medijima (650), ne samo u odnosu na kandidate na listama, nego i u odnosu na stranačke kolege. On je centralna figura medijskog izvještavanja u predizbornoj kampanji", kazala je Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i voditeljica istraživanja.

Kada je riječ o kandidatima, nakon Milorada Dodika najveći broj pojavljivanja u medijima ima Željka Cvijanović - 282, a slijede Dragan Čović sa 242, Mladen Ivanić sa 216, Vukota Govedarica sa 145, Željko Komšić sa 121, Šefik Džaferović sa 105, Fahrudin Radončić sa 93, Denis Bećirović sa 87 i Diana Zelenika sa 37.

Istraživanje je utvrdilo da po broju pojavljivanja u medijima prednjači SDA sa 382 pojavljivanja, a slijede SNSD (272), HDZ (141), PDP (139), SBB (138), SDS (122), SDP (109), DNS (69), Savez za pobjedu (53) i Naša stranka (45).

Prve dvije sedmice istraživanja pokazale su da su nezavisni kandidati i nove političke opcije gotovo neprimjetni i da im je vrlo teško doći u medijski prostor te da u većini medija nije jednak pristup kandidatima koji su na vlasti i koji nisu.

"Primijetili smo da je pristrasnost medija najviše prisutna na pojedinim web portalima. Svjedočimo čak i otvaranju portala u svrhu medijske kampanje, koji se nakon izbora zatvaraju. U pojedinim elektronskim medijima bilježimo veći broj slučajeva navijačkog novinarstva. Riječ je o alarmantnim pokazateljima koji ne govore samo o pristrasnosti, nego i o smanjenoj ulozi regulatora. Kada je riječ o javnim servisima, najveći stepen pristrasnosti bilježimo na RTRS-u. U 45 slučajeva ovaj medij je zauzeo pristrasan ugao prema političkim subjektima koji su nosioci javnih funkcija, odnosno pripadnici SNSD-a", navela je Turčilo.

U određenim online medijima zabilježeno je da pojedinim političkim subjektima nije dozvoljen odgovor u situacijama kada je neko o njima iznio stvar. Također, postoje mediji koji pružaju pravo na odgovor, ali kandidati to pravo ne iskorištavaju. Kada je riječ o pravu na odgovor u javnim servisima, to pravo je najčešće uskraćivano na RTRS-u.

"U slučaju neprikladnog govora koji podrazumijeva huškanje, diskriminaciju, aluzije i prijetnje bilježimo 11 posto primjera u odnosu na ukupan broj izbornih sadržaja u medijima, što je manje u odnosu na izbore 2014. godine kada je bilo 15 posto slučajeva. Trend je isti kao i u prethodnim monitorinzima, neprikladan govor ne koriste novinari. Kada je riječ o kandidatkinjama, one su u medijima prisutne u 19 posto sadržaja, dosta manje od kolega, čak i u odnosu na one koji su niže pozicionirani na listama. Najveće prisustvo kandidatkinja bilježimo na news portalima", kazala je Turčilo.

Završni izvještaj monitoringa očekuje se na kraju kampanje i obuhvatit će konkretne primjere i slučajeve.