Dodika su sinoć u EP-u osudili svi osim HDZ-ovaca: Njima su Bošnjaci i Turci glavni problem

Evropski parlament

Šta je rečeno na debati o BiH u Strazburu: Hrvati podijeljeni, a sumnja se da Dodik pokušava ispregovarati slobodu

Iako je većina europarlamentaraca osudila Dodikove poteze i pozvala na brz i snažan odgovor EU, Zovko i Sokol imali su drugačije poruke i, u najmanju ruku, barem polovicu odgovornosti za trenutnu krizu u BiH prebaciti na bošnjačke političare.

Zovko je u svom obraćanju rekla da u BiH nema rata, nema incidenata.

"Imamo konfliktu na čekanju već posljednjih 30 godina. Jedini način stabilizacije BiH je reforma Izbornog zakona, bez koje će BiH na žalost, nastaviti biti tempirana bomba u našem najbližem susjedstvu. Separatističke ali i unitarne politike uz nepoštovanje temeljnih prava svih naroda i građana doveli do ozbiljne eskalacije kojoj sada svjedočimo", rekla je Zovko u svom obraćanju.

Dodala je da "osiguravanje ustavne zaštite i jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda je ključno"

Još spornije izjave dao je Tomislav Sokol, koji je rekao da "pokušaji da se BiH centralizira i podredi volji Sarajeva razaraju njezinu unutarnju stabilnost i negiraju temeljno načelo na kojem počiva, konstitutivnost triju naroda".

Sokol je dodao i da stabilna BiH može postojati samo ako se "poštuje konstitutivnost naroda i da u tome Hrvati ostaju ključni nositelji evropske perspektive i istinski partneri EU".

"Dok jedni u BiH gledaju prema Moskvi i Beogradu, a drugi prema Ankari, Hrvati dosljedno zagovaraju evropske vrijednosti poput demokracije i jednakopravnosti. Danas se često govori o opasnosti od separatizma, a umanjuje drugi problem BiH, a to je unitarizam. Pokušaji da se BiH centralizira i podredi volji Sarajeva razaraju njezinu unutarnju stabilnost i negiraju temeljno načelo na kojem počiva, konstitutivnost triju naroda", rekao je Sokol.

Ono što je, prema njegovim riječima, doprinijelo današnjoj situaciji jesu pogrešne "politike Zapada iz prošlosti, koje su godinama poticale unitarističke ambicije, mada upravo to najviše destabilizira BiH".

"Umjesto da podrže pravedan i održiv model konsocijacije, često su podržavali rješenja koja vode ka dominaciji jednog naroda, a time i nestabilnosti. Sjetimo se samo Barryja i Petritscha. Zato je danas ključno inzistirati na poštivanju Dejtonskog sporazuma i prava svih konstitutivnih naroda na legitimne predstavnike, što uključuje pravo Hrvata da napokon sami izaberu svog člana predsjedništva države. Stabilna BiH može postojati samo ako se poštuje konstitutivnost naroda i u tome Hrvati ostaju ključni nositelji europske perspektive i istinski partneri EU", kazao je Sokol.

Ova strategija nije ništa novo iz HDZ-a. Svjesno minimiziranje Dodikovih postupaka, koji po svim parametrima predstavljaju državni udar, uz istovremeno forsiranje teze da se problem nalazi u bošnjačkoj politici i navodnom unitarizmu. Štaviše, Zovko i Sokol su otišli korak dalje izjednačavajući utjecaj Rusije i Turske u BiH, što se ne može tumačiti drugačije osim kao još jedan primjer selektivne islamofobije koja se provlači kroz retoriku dijela evropskih desničarskih krugova.

Ignorisanje državnog udara i prebacivanje fokusa

Tvrdeći da je BiH tempirana bomba zbog nepostojeće opasnosti od "unitarizma", Zovko je izbjegla da jasno osudi Dodikovu politiku. Umjesto toga, kao i mnogo puta do sada, odlučila se za skretanje teme na već poznatu mantru o "vanjskim utjecajima", pri čemu je izjednačila Tursku i Rusiju, šaljući tako poruku da su bošnjačka politička elita i turski utjecaj jednako destabilizirajući za BiH kao i otvoreni separatizam koji dolazi iz RS-a, uz podršku Moskve.

Njen kolega Sokol nije bio ništa suptilniji. Po ko zna koji put ponovio je tezu o "konstitutivnosti" kao temelju BiH, implicirajući da su "pokušaji centralizacije" ti koji prijete stabilnosti zemlje. Njegova retorika nije ništa drugo do ponavljanje Dodikovih i Čovićevih argumenata kojima se uporno pokušava prikazati da je glavni problem BiH bošnjačka politika, a ne secesionistički potezi koji dolaze iz RS-a.

HDZ šuti na Dodikove poteze

Još jedan značajan detalj koji upada u oči jeste potpuni izostanak jasne osude Dodikovih poteza od strane HDZ-a, kako onog u BiH, tako i u Hrvatskoj. I dok evropske institucije sve glasnije upozoravaju na Dodikovu destruktivnu politiku, HDZ-ovi predstavnici ostaju nijemi ili, još gore, pokušavaju relativizirati krizu prebacujući odgovornost na bošnjačke političke faktore.

Dok su Zovko i Sokol sinoć govorili o "unitarizmu" kao problemu BiH, nismo čuli nijednu rečenicu osude na račun Dodikovog direktnog rušenja ustavnog poretka. Umjesto toga, njihova pažnja bila je usmjerena na pitanje izbornog zakona – što u trenutku kada BiH prolazi kroz najopasniju krizu u postratnom periodu nije ništa drugo do svjesna manipulacija i političko potpaljivanje ionako složene situacije.

Dakle, razgovor o Izbornom zakonu u BiH nije sporan i svakako bi trebao biti tema razgovora političkih predstavnika i sve potencijalne izmjene bi trebale biti predmet dogovora istih. No, jasno bi trebalo biti da sada nije ni vrijeme ni mjesto da se to potencira i da je svaki dalji narativ u kojem se to predstavlja kao jedan od uzroka krize u BiH čista ucjena.

Jasno je da HDZ-ova politika i dalje ostaje zaglavljena u kalkulacijama koje ne uključuju stabilnost i sigurnost BiH, već isključivo ostvarenje vlastitih političkih ciljeva, čak i po cijenu urušavanja zemlje. Njihovo uporno izbjegavanje da se nedvosmisleno distanciraju od Dodikovih postupaka samo potvrđuje da su i dalje dio istog političkog fronta, bez obzira na formalne izjave o podršci evropskoj budućnosti BiH.