Dodikov advokat šokirao sudnicu: Sudi se potomku žrtava s Kozare, a napada ga potomak okupatora
Sutkinja je na samom početku upozorila brojnu publiku da se moraju primjereno ponašati te je pojasnila šta je zabranjeno, s obzirom na to da su na ranijim ročištima često neprimjereno dobacivali i reagovali.
Zatim se odbrana optuženih požalila da im tužilaštvo nije dostavilo dokaze koji su im potrebni za ispitivanje današnjih svjedoka, pokušavajući da to prolongiraju, no ubrzo je rasvijetljeno da su navedeni dokaz tražili svega minut prije početka ročišta iako su za to imali 15 dana.
Još jedna rasprava o ćirilici
Odmah se za riječ javio i prvooptuženi Dodik, koji je pohvalio rad sutkinje Sene Uzunović, navodeći da sada konačno dobija sve dokaze na ćirilici, ali da ga tužilaštvo nije u potpunosti ispoštovalo jer su popratni dopis poslali na latinici. Riječ je o pitanju na kojem je Dodik osebno insistirao na prethodnim ročištima, a što se nastavilo i danas.
"Možda je vama to malo, ali meni je mnogo", kazao je Dodik nakon čega se ponovo pokrenula rasprava između odbrane, suda i tužilaštva o pitanju jezika i pisma. Dodikova odbrana insistira na tome da je riječ o suštinskom problemu, a ne izvoljevanju, na šta je sutkinja Uzunović konstatovala da je to ipak stvar principa, a ne suštine, s obzirom na to da su do sada sve razumjeli o čemu se govori u sudnici.
Dodik je na to dodao da on pojedine riječi na hrvatskom jeziku zaista ne razumije najbolje i da mu je za potpuno shvatanje procesa potrebno da dokazi i drugi akti budu na jeziku i pismu koje govori. Sutkinja je konstatovala da on ima pravo na to, ali i da odbrana ne može osporiti dokaz i onemogućiti njegovo ulaganje u sudski spis na osnovu toga što nije na ćirilici.
Svjeočenje inspektora SIPA-e i pribavljanje dokaza nakon početka glavnog pretresa
Tužilaštvo je danas izvelo dva svjedoka - Petra i Nikolu Đukića, inspektore SIPA-e, koji su postupali po naredbi Tužilaštva BiH tokom 2024. godine, s ciljem izuzimanja dokaza i pravljenja uviđaja.
Petar Đukić je svjedočio u odnosu na aktivnosti njegovog odjeljenja u SIPA-i, koje su imali po zahtjevu Tužilaštva BiH i koje se odnose na pribavljanje originalnog teksta Dejtonskog sporazuma sa stranice Ujedinjenih nacija, kao i pribavljanje videozapisa Dodikove izjave prilikom obilježavanje bitke na Kozari.
Kazao je da im je Tužilaštvo BiH poslalo link, tražeći da izvrše uviđajne radnje s ciljem utvrđivanja autentičnosti dokumenta Dejtonskog sporazuma, međutim na dobijenom linku inspektori SIPA-e nisu pronašli nikakav dokument. Odgovorili su Tužilaštvu da tu nema dokumenta, ali da postoji na stranici Vijeća sigurnosti UN-a. Nakon toga su dobili drugu naredbu Tužilaštva, koja se odnosi na uviđajne radnje po pitanju dokumenta Dejtonskog sporazuma pronađenog na stranici Vijeća sigurnosti UN-a.
Dodik je pak pitao svjedoka zašto su uopšte Tužilaštvu slali na kojem linku ima Dejtonski sporazum ukoliko nisu bili sposobni sami da nađu i pošalju adekvatnu internet adresu. Cilj njegovog javljanja na ovu temu bio je očigledno ukazati na loš rad Tužilaštva.
Glavni prigovor odbrane na ovaj dokaz, kao i na druge dokaze o kojima su danas svjedočili pripadnici SIPA-e, jeste to da su nezakonito pribavljeni s obzirom na to da se odnose na period 2024. godine kada je već počeo glavni pretres u ovom predmetu. Naime, branilac drugooptuženog ističe da onog momenta kada počne glavni pretres, prema zakonu mora prestati istraga i da to u ovom slučaju nije ispoštovano.
Odbrana je također osporavala stručnost inspektora da pretražuje na engleskom jeziku, kao i način na koji su utvrdili autentičnost tog dokumenta. U unakrsnom ispitivanju odbrane, svjedok je potvrdio da nisu dodatno informatički provjeravali vjerodostojnost sajta, to jeste da nisu koristili nikakve posebne alate kako bi utvrdili da je riječ o autentičnom sajtu Vijeća sigurnosti UN-a. Svjedok je pokušao obrazložiti da za tim nema potrebe, ali mu je advokat tražio da odgovara isključivo s da ili ne. Zbog toga je izostavljeno da se konstatuje kako je za provjeru vjerodostojnosti sajta potreban jedan obični pogled na domenu.
Odbrana drugooptuženog pokušala je sugestivnim pitanjima ukazati na neuobičajeno ponašanje Tužilaštva BiH u ovom slučaju, pitavši da li su u nekim drugim slučajevima dobijali drugačije naredbe od one koja je predmet na ročištu. Međutim, svjedok nije potvrdio bilo kakvo drugačije postupanje ovog tužioca u odnosu na inače.
Bitka na Kozari i šok izjava o žrtvama i okupatorima
Drugi dokaz, koji su izuzimali inspektori SIPA-e po naredbi Tužilaštva BiH je govor Dodika tokom bitke na Kozari, prilikom čega je pokazao da je svjestan počinjenja krivičnog djela i da je svjestan da će zbog nepoštivanja visokog predstavnika završiti u sudnici. Dio govora je pušten danas, nakon čega je Dodik pokušao aplaudirati sam sebi, ali ga je sutkinja prekinula i opomenula.
Inače, na ovaj dokaz je, prilikom njegovog ulaganja, odbrana Milorada Dodika je oštro protestovala, ističući zabranu samooptuženja, odnosno da ovakvi dokazi mogu biti korišteni samo ukoliko je lice unaprijed upozoreno. Dodik je dobacio također da to nije nikakav dokaz, zatim se njegov advokat upustio u šokantne izjave: "U Sarajevu se sudi potomku žrtava s Kozare, a napada ga potomak okupatora".
Sutkinja Uzunović je ocijenila ovakvu izjavu političkom te ga je prekinula, kako kaže, da ne bi bio kažnjen. Dodik je zatim imao potrebu da bude advokat svom advokatu pa je objasnio da nije mislio na tužioce, nego na Christiana Schmidta.
Drugi svjedok danas je bio Nikola Đukić, također inspektor SIPA-e, koji je ispitan po dokazima koje je pribavljao, a odnose se na priloge RTRS-a u kojima Lukić daje izjavu o tome da je potpisao ukaz predsjednika RS-a uprkos zabrani koju je donio Christian Schmidt.
Ovaj dokaz je odbrana drugooptuženog također osporila tvrdnjom da prema zakonu nisu smjeli raditi istragu dok traje glavni pretres. Oni su inače tokom 2024. godine pribavljali određene izjave i priloge, koji se odnose na dosta raniji period.
Također je u sudnici pročitana i izjava Milorada Dodika prilikom saslušanja u SIPA-i, u kojoj je naveo da je postupio po zakonima RS-a i da on ne vidi odakle Christian Schmidt crpi legitimitet za svoje radnje. Odmah tada je postupak nazvao političkim progonom i odbacio je tvrdnje da je bilo šta radio u dogovoru s Lukićem.
