Dodikov interes ne može biti jasniji: Ukidanjem Schmidtovih izmjena zakona bio bi oslobođen

Tu ponudu je ispred rukovodstva entiteta RS već iznio predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, ali je od početka jasno da je rukovodioc ovog procesa Dodik.

Zbog toga, ali i zbog informacija da su neke birokrate i diplomate iz Evropske unije zagovarale dijalog s Dodikom, važno je napomenuti da se iza ovog prijedloga stoji lični interes predsjednika RS.

Političkom trgovinom do slobode

Dodik je 26. februara ove godine pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika na godinu dana zatvorske kazne, te šest godina zabrane političkog djelovanja.

Dva dana kasnije, NSRS je, pod krinkom "borbe za Republiku Srpsku", napravila prve korake ka usvajanju neustavne zabrane djelovanja za nekoliko državnih institucija (SIPA, VSTV, Sud, Tužilaštvo).

Bilo je i tada jasno da se novo "zatezanje", odnosno nova eskalacija, pokreće upravo zbog Dodika i prvostepene presude izrečene krajem februara.

Međutim, nakon što je Dodik potvrdio raniju ponudu Stevandića o povlačenju antidejtonskih zakona, uz uslov da Schmidt uradi isto sa svojim izmjenama Krivičnog zakona BiH, potvrdio je ovu tvrdnju.

Nema zakona, nema djela, nema presude

Ako bi Schmidt, pod pritiskom Dodikovih prijetnji i dalje eskalacije, prihvatio da povuče svoje izmjene krivičnog zakona, nametnute 1. jula 2023. godine, došlo bi do abolicije i njega, ali i drugih zvaničnika iz RS-a.

Naime, ako bi bio poništen dio Krivičnog zakona kojim se neprovođenje odluka visokog predstavnika kvalificira kao krivično djelo, drugostepena presuda protiv Dodika bila bi formalnost.

Kako krivično djelo za koje je osuđen više ne bi postojalo, on bi morao biti oslobođen, jer osnova za osuđujuću presudu više ne bi bilo.

Međutim, ispunjenjem Dodikovog zahtjeva bi ga Schmidt abolirao i po istrazi o udaru na ustavni poredak, zajedno s Stevandićem i premijerom RS-a Radovanom Viškovićem.

U sklopu ovih izmjena KZ BiH, Schmidt je u članu 156., koji se odnosi na krivično djelo "Napad na ustavni poredak" napravio korekciju tako da udar na ustavni poredak može biti proveden i bez sile, odnosno prijetnje silom. Po ovom osnovu je Tužilaštvo BiH otvorilo istragu protiv Dodika, Stevandića i Viškovića.

Popuštanje bi poslalo potpuno pogrešnu poruku

Christian Schmidt zasad ne signalizira da će povući svoje izmjene Krivičnog zakona BiH, bez obzira na informacije o "potrebi za interni dijalog" koje dolaze iz Evrope.

Međutim, ako dođe do preokreta i Schmidt, pod pritiskom međunarodne zajednice, odluči povući ove izmjene, poslala bi se podrška da bilo koji političar, koji ima privid snage da krene u rušenje države, može diktirati sve političke, ali i pravosudne procese.

Evropska unija je znala izlaziti u susret Dodiku u prošlosti, ali je to i dalje bilo u domenu politike. Kada je riječ o pravosuđu, nikakvog odstupanja ne bi trebalo biti.

U protivnom, problem neće biti Dodik, već potencijal od pojavljivanja "novih dodika" koji će krenuti u avanture protiv države.