Dodikov propagandista Draško Milinović hoće u fotelju direktora RAK-a
U bosanskohercegovačkoj javnosti ostala je zanemarena vijest da je dojučerašnji direktor Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) Draško Milinović podnio ostavku te da je konkurisao na mjesto direktora Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH.
Loše finansijsko poslovanje RTRS-a, brojne afere koje su vezane za ovaj mediji, ali na drugoj strani politika odanosti vladajućim strankama u entitetu RS prema svim procjenama bila je dovoljna SNSD-u da, nakon kadrovskih besjeda o raspodijeli plijena u državnim institucijama, odluči podržati kandidaturu Milinovića za novog direktora RAK-a.
Vijeće RAK-a raspisalo je javni konkurs za izbor novog generalnog direktora 20. novembra 2019. godine. Prema važećim zakonima, generalnog direktora nakon završene konkursne procedure bira Vijeće RAK-a, a potvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Na čelu Vijeća ministara BiH nalazi se Zoran Tegeltija iz RS-a, a SNSD zajedno sa satelitskim strankama u državnoj vladi ima još tri ruke. To govori da blok stranaka iz entiteta RS ima dovoljno kapaciteta da utječe na sve odluke u bh. vladi pa tako i na odluku o izboru novog direktora RAK-a.
Trenutno se na poziciji direktora RAK-a nalazi Predrag Kovač iz SDS-a kojeg je Vijeće ministara BiH imenovalo na ovu funkciju 26. aprila 2016. godine, odnosno u vrijeme dok su SDS i PDP bili dio vladajuće većine na državnom nivou. S obzirom na političku bliskost Kovača SDS-u, očekivanja da će SNSD podržati njegov ponovni izbor na mjesto direktora RAK-a na nivou su bajke.
Vijeću RAK-a davno istekao mandat
Tegeltijin saziv Vijeća ministara BiH najvjerovatnije će uskoro pokrenuti proceduru izbora novih članova Vijeća RAK-a, jer je svim dosadašnjim članovima mandat istekao u decembru 2017. godine. Prema posljednjim informacijama, nadležni organi nisu uspjeli dogovoriti imenovanje novih članova zbog problema koje je pravilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Politička bliskost SNSD-a i HDZ-a BiH mogla bi utjecati na to da ovi problemi nestanu, jer se na mjestu ministra prometa i komunikacija FBiH nalazi Denis Lasić iz HDZ-a.
Prema svim procjenama, SNSD stvara teren da umjesto Kovača u fotelju direktora RAK-a zasjedne Milinović. Zanimljivo je da je upravo RAK samo u prošloj godini izrekao RTRS-u novčane kazne u vrijednosti od 38.000 KM, godinu prije, tj. u 2017. godini, novčanu kaznu u iznosu od 67.000 KM, dok je javni servis RS-a posljednju novčanu kaznu u iznosu od 12.000 KM dobio u oktobru 2019. godine zbog izvještavanja o Tuzlanskoj kapiji.
RAK je na zahtjev Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH izvršio tridesetodnevni monitoring (od 7. juna 2017. godine do 6. jula 2017. godine) Dnevnika 2 BHRT-a, RTRS-a i FTV-a, kao i analizu poštivanja profesionalnih standarda. Najžešće kritike iznesene su za Dnevnik 2 RTRS-a, posebno u dijelu koji se odnosi na izvještavanje o vladajućim strukturama u RS-u, odnosno o SNSD-u.
RAK je u analizi naveo kako je primijećeno da se o aktivnostima zvaničnika na entitetskom nivou, u prvom redu tadašnjeg predsjednika RS-a Milorada Dodika i Vlade RS-a, govori u neutralnom i afirmativnom smislu bez ikakvog kritičkog osvrta na njihov rad.
Mediji u službi politike
Na drugoj strani, prilikom izvještavanja o određenim temama jasno su izraženi negativni stavovi prema opoziciji, odnosno predstavnicima iz RS-a koji su participirali u vlasti na državnom nivou (Savez za promjene), kako kroz emitovanje izjava gdje preovladava negativan stav prema djelovanju zastupnika iz RS-a (koji učestvuju u vlasti na državnom nivou), tako i kroz najave spikera i komentare novinara.
Za vrijeme Milinovićevog direktorovanja RTRS-om ovaj javni servis otvoreno je negirao genocid u Srebrenici, karakter rata u BiH, veličao presuđene ratne zločine, predstavljao radikalnim pripadnike bošnjačkog naroda, ali i u javni diskurs uvodio termine koji imaju za cilj omalovažavanje države BiH.
Onima koji prate RTRS poznato je i da ova televizijska kuća umjesto zvaničnog termina "institucije BiH" koristi termin "zajedničke institucije BiH" pokušavajući na taj način umanjiti važnost državnih institucija.
Zanimljivo je i da RTRS oslobodilačku vojsku BiH oslovljava "takozvanom Armijom BiH", dok na drugoj strani ispred naziva Hrvatsko vijeće obrane ne dodaje pridjev "takozvani". Isti slučaj je i s Republikom BiH, koja je prema RTRS-u "takozvana" i Hrvatskom republikom Herceg-Bosnom koja nije "takozvana".
Uprkos tome što se RTRS finansira i iz takse koju plaćaju drugi narodi, u programu javnog servisa uglavnom se koristi termin "Srpska" umjesto Republika Srpska, čime se direktno poručuje da je manji bh. entiteta isključivo srpski.
