Dupla pravila
338

Dodikova politička dvoličnost: Putuje kad hoće i gdje hoće, a kolegama brani i prijeti prijavama

F. H.
Foto: I. L./Klix.ba
Foto: I. L./Klix.ba
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik zaprijetio je jučer da će podnijeti krivičnu prijavu protiv predsjedavajućeg Predsjedništva Šefika Džaferovića ukoliko bude učestvovao na konferenciji Krimske platforme.

Ovo nije prvi put da se Dodik protivi učešću drugih članova Predsjedništva na međunarodnoj sceni bez njegove saglasnosti. Tako je tvrdio da će Šefik Džaferović na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a iznositi privatne stavove.

Dodik zahtjeva da se za svaku aktivnost članova Predsjedništva na međuanarodnoj sceni postigne jednoglasna saglasnost u Predsjedništvu samo kako bi bio u stanju blokirati bilo koju diplomatsku aktivnost koja može ići u korist države Bosne i Hercegovine.

Da njegovi zahtjevi nisu puno više od političkih igrarija sa ciljem prikazivanja Bosne i Hercegovine kao nemoguće države i vođenja predizborne kampanje pokazuje to da on konstantno postupa suprotno od onoga što navodno principijelno zastupa.

Ipak, to ne treba čuditi jer Dodikov čitav dugogodišnji politički rad se najbolje može opisati kroz pojam "neprincipijelnost".

Tako je Dodik, bez saglasnosti druge dvojice članova Predsjedništva BiH govorio na Samitu nesvrstanih u Beogradu u oktobru 2021. godine. Dodik je tada pokušao da svoju navodnu principijelnost pokaže tvrdnjom da on u Beogradu neće govoriti u ime Bosne i Hercegovine, nego kao "srpski član Predsjedništva BiH". Apsurdnost ove tvrdnje u najboljoj mjeri pokazuje fotografija sa datog samita gdje je Dodik potpisan samo kao "Član Predsjedništva BiH".

Foto: Twitter / Dodik u Beogradu kada kako tvrdi nije predstavljao BiH nego RS
Foto: Twitter / Dodik u Beogradu kada kako tvrdi nije predstavljao BiH nego RS

Dodik je kao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva učestvovao 2021. godine i na Delfi ekonomskom forumu te u razgovoru sa premijerom Grčke Krijakosom Micotakisem iznio tvrdnje da su visoki predstavnici svojim odlukama razorili Dejtonski sporazum. Ovakve tvrdnje su zasigurno bili samo privatni Dodikovi stavovi koji ni u kojoj mjeri nisu bili usaglašeni sa politikom Bosne i Hercegovine.

Najeklatantniji primjer dvolične politike Milorada Dodika jeste ovogodišnje učešće na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Dodik je time pokazao prkos ne samo prema usvojenim odlukama unutar Bosne i Hercegovine koja je još 2014. godine dala podršku suverentitu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, nego i Zapadu koji je zbog ruske agresije bojkotovao događaj. Dodik se tada susreo i sa od strane demokratskog svijeta izolovanim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ministrom vanjskih poslova Sergej Lavrovom.

Čak je Dodik prije nekoliko dana najavio novu posjetu Rusiji. Naravno, posjetu Ukrajini nije, niti će spomenuti. I to sve radi, dok istovremeno u zaključcima od Predsjedništva traži da ne učestvuju na konferenciji na Krimu uz obrazloženje da je to svrstavanje na jednu stranu.

Prema tome, Dodikovi govori o potrebi konsenzusa kako bi se članovi Predsjedništva pojavili na međunarodnoj sceni imaju jedan jedini cilj da onemoguće bilo kakvu pozitivnu diplomatsku aktivnost Bosne i Hercegovine, dok bi on nastavio da se ponaša kabadahijski i nedržavnički kao i do sada. To je u potpunosti u skladu sa Dodikovim biranjem koje će odredbe zakona i Ustava BiH poštovati, a koje će zanemariti kada mu to ide u korist.