Dok se ne upamti: Ne postoji garant Dejtonskog sporazuma, a Ustav može promijeniti samo Parlament BiH
Prvenstveno, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić susreli su se u gradu na Dunavu i Savi, a predsjednik SNSD-a je sa predsjednikom susjedne zemlje razgovarao o temi o kojoj Beograd ne može da odlučuje - promjena Dejtona.
Dodik je novinarima nakon susreta kazao da je za njega Srbija "garant Dejtonskog mirovnog sporazuma". Ponovo je kritikovao prisustvo međunarodne zajednice u BiH kroz ured visokog predstavnika, ocijenivši da je današnja provedba Dejtona zapravo "ostatak ostatka" onoga što on smatra izvornim sporazumom.
Također, ove je sedmice novoizabrani predsjednik Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je mogućnost tursko-hrvatske inicijative o navodnoj promjeni Dejtona.
"To je nemoguće, takav ugovor se može porediti sa ugovorima o granici i ne mogu se otkazivati u normalnoj proceduri. Morali biste ponovo okupiti sve strane, a to je nemoguće", rekao je Milanović za Novu TV.
Dodik te budući šef hrvatske države koji će zakletvu položiti za koji dan kao da namjerno zaboravljaju da se spomenuti mirovni sporazum ne može mijenjati onako kako sugerišu, te da je za sada moguće samo korigovari jedan njegov dio, a to je onaj koji se dotiče unutrašnjeg uređenja BiH - Aneks 4.
Ali opet, ni ta promjena se ne tiče Srbije i Hrvatske niti na nju može biti vršen utjecaj država potpisnica Dejtona, a to jasno za Klix.ba objašnjava ekspert ustavnog prava Nurko Pobrić.
"Srbija i Hrvatska nisu nikakvi garanti Dejtonskog sporazuma jer takav termin ne postoji. Oni su samo potpisnice Dejtonskog sporazuma i time oni priznaju Bosnu i Hercegovinu kao suverenu i nezavisnu državu te BiH priznaje njih. Prema tome, priča o promjeni Dejtonskog sporazuma je prazna priča i moguće je promijeniti samo Ustav BiH odnosno Aneks 4 sporazuma i on se mijenja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine nezavisno od mišljenja bilo koje države pa i susjednih država. To je čitava priča i čitava istina", rekao je Pobrić.
Dodatno komentarišući ideju tursko-hrvatske inicijative o promjeni Dejtona, on je samo dodao kako to, prema ustavnom pravu i samom Dejtonskom mirnovnom sporazumu, jednostavno nije njihova nadležnost.
Podsjetimo, sporazum je 24. novembra 1995. dogovoren u vojnoj bazi Wright Patterson kod Daytona u SAD-u ozvaničnio je kraj agresije na BiH. Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD-a Warrena Christophera, potpisali prvi predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović te nekadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman.
Aneks 4 ovog sporazuma predstavlja Ustav BiH. Treba reći da je dlukama visokih predstavnika on u više navrata nadograđivan, ali esencija državnog uređenja, što je zapravo suština na koju svako misli prilikom pomena Dejtona, nije promijenjena.
