Dok slobodno prelaze granice, danas se navršava mjesec dana od izdavanja naredbe za privođenje političkog vrha RS-a

I pored toga, trideset dana poslije Milorad Dodik i klika još uvijek se nesmetano kreću unutar granica BiH, ali i putuju u zvanične i nezvanične posjete širom Evrope i svijeta.

Sve po starom

Dodik ponovo prešao granicu i otišao u Beograd: Gostovao na režimskom kanalu i isticao osjećaje prema Srbiji

Podsjećamo, oni se prethodno nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje za koji je Milorad Dodik prvobitno tvrdio da odbija, a svega nekoliko dana nakon toga javnosti je rekao da, navodno, poziv na saslušanje nije ni dobio.

To je rezultiralo unutrašnjom potjernicom koja je zvanično raspisana 17. marta, prema kojoj ih je trebala privesti bilo koja policijska agencija unutar BiH, uključujući i Graničnu policiju. Međutim, dok su se policijske i sigurnosne agencije BiH takmičile u tome ko će učiniti manje pod izgovorom očuvanja sigurnosti Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić su nesmetano nastavili s provođenjem separatističke agende.

I pored raspisane unutrašnje potjernice Milorad Dodik i Nenad Stevandić su bez problema napustili državu. Dodik je otputovao u Srbiju, zatim Izrael i Rusiju, dok je Stevandić posjetio Srbiju zbog čega je Sud Bosne i Hercegovine 27. marta tražio od Interpola raspisivanje međunarodne potjernice.

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem. Zahtjev je, kako je Interpol pojasnio, odbijen na osnovu 3. statuta Interpola koji se odnosi na zabranu političkog progona. Prema ovome, ne postoji pravni osnov za sankcije za ove države.

Ono što je jasno nakon mjesec dana konstantnih udara na ustavni poredak BiH uz svaki oblik pravne paralize onih koji bi taj Ustav trebali zaštiti jeste da je glavna odgovornost za zaštitu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i dalje na državnim sigurnosnim agencijama.

Međutim, bitno je naglasiti da vjera u postojanje pravne države ne smije prestati i da građani ne smiju biti naviknuti na "novu srvarnost" u kojoj pravosudne institucije građanima pokazuju da ipak postoje oni koji su privilegovani.

Da je situacija u kojoj se vrši atak na ustavni poredak BiH poprimila ozbiljne razmjere primijetili su i međunarodni zvaničnici koji upozoravaju da se na politiku secesionizma treba adekvatno odgovoriti - i to pravnim mehanizmima.