Doktorica Halima Resić dobila svjetsko priznanje za doprinos razvoju nefrologije u BiH
Naime, Svjetsko udruženje nefrologa, koje broji 30.000 članova, svake godine dodjeljuje tzv. "pioneer award" za doprinos razvoju nefrologije u različitim regijama. ISN (International Society of Nephrology) nagrada se dodijeljuje na osnovu najvećeg broja prijedloga nefrologa iz određenog regiona.
Prof.dr. Resić predsjednica je Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega BiH, a odnedavno je imenovana i za predsjednicu Donorske mreže BiH. Njen rad je prepoznat i podržan širom svijeta, te je 2017. godine izabrana i za predsjednicu Balkanske asocijacije nefrologa (BANTAO) koja broji 11 zemalja , a 2018. za predsjednicu Mediteranskog udruženja nefrologa.
"Ovo priznanje pripada svim nefrolozima BiH i ovo nije samo nagrada meni kao jedinki, već je ovo nagrada bh. nefrologiji", kazala je Feni prof. Resić dodavši da osjeća radost i ponos.
Istakla je da je "cijeli svoj život posvetila radu s pacijentima, davala svoj doprinos razvoju bh. nefrologije, iskreno se borila za napredak u tom smislu".
"Raduje me da je nagrađen moj trud, uložen tokom proteklih godina. Ovo je odličan temelj za buduće generacije nefrologa, te motiv da se trude i napreduju, kako bi se i njihova imena našla na listi dobitnika ovog vrijednog priznanja", kazala je Resić.
Govoreći o nefrologiji u BiH, kazala je kako se u proteklih desetak godina mnogo napredovalo u ovoj oblasti.
"Kada je riječ o dijagnostici i terapiji,nastojimo da pratimo svjetske trendove.Transplantacijska medicina u BiH se razvija ali još uvjek nedovoljno, jer nemamo jednu krovnu institucija na nivou države koja bito podržala, zbog čega je i dalje veliki broj pacijenata na dijalizi. Nedostatak podrške relevantnih organa i finansijskih sredstava, velika je kočnica u razvoju,pogotovu kampanja koje bi promovirale doniranje organa nakon moždane smrti. Šira društvena zajednica bi trebala činiti mnogo više u tom smislu", kazala je Resić.
Prema njenim riječima, statistike i podaci govore da se bilježi porast hroničnih bubrežnih bolesnika, što nije nimalo ohrabrujuće, te da svaki 10 stanovnik ima neki od stadijuma hronične bubrežne bolesti.
"BiH nema nacionalni program prevencije hronične bubrežne bolesti,što bi trebalo da bude na nivou primarne zdravstvene zaštite i omogućilo pravovremeno javljanje nefrologu . Ranom detekcijom simptoma i prevencijom daljeg razvoja bubrežnih bolesti, uticaćemo na smanenje broja oboljelih, odnosno dalje komplikacije koje zahtjevaju dijaliznu ili transplantaciju.Pred nama je još uvijek mnogo posla koji se mora uraditi na razvoju nefrologije, dijalize i transplantacije u BiH", istakla je Resić.
Kao predsjednica Donorske mreže BiH, Resić je kazala kako se bori, zajedno sa ostalim članovima Udruženja i pacijentima, uticati na buđenje svijesti javnosti o značaju doniranja organa.
"Svaka potpisana donorska kartica spašava jedan život. Ne smijemo zatvarati oči pred onima u stanju potrebe, znati da im možemo pomoći, a svjesno ignorisati njihov vapaj. Ove godine smo uspješno realizirali kampanju obilježavanja Evropskog dana donacije i transplantacije bubrega u BiH. Imali smo 100 novih potpisanih kartica, a zahvaljujući medijima sve je veći broj osoba koje se interesuju za doniranje organa", kazala je Resić.
Udruženje ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH (UNDTBiH) ima za cilj edukaciju mladih nefrologa te će u 2019. godini organizirati 5. Nefrološki Kongres kao i Nefrološku školu.
"Planiramo organizaciju i Kampanje Donorske mreže BiH, koju moramo dići na viši nivo i uključiti sve relevantne institucije, a tu nam je posebno dragocjena podrška medija. Planiramo i učešće u svim velikim naučnim skupovima, u cilju razmjene znanja i iskustava kolega iz zemalja regiona, Evrope i svijeta", kazala je Resić.
Sezona je virusa: Donosimo nekoliko savjeta za one koji "nemaju vremena" biti bolesni
Pronašli smo novogodišnje ukrase po pristupačnim cijenama koji će upotpuniti svačiji dom
