Dom naroda FBiH usvojio Rezoluciju o zaštiti zraka i obavezao vladu da poradi na ovom problemu

Predlažući Rezoluciju, Klarić je u pisanom materijlu obrazložila da veliki broj istraživanja jasno ukazuje na povezanost  izloženosti zagađujućim materijama iz životne sredine i razvoja akutnih, hroničnih i malignih oboljenja kod ljudi.

Zbog toga je zatražila, a Dom naroda odobrio, obavezu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da imenuje interdisciplinarnu radnu grupu koju će činiti predstavnici i predstavnice Ministarstva obrazovanje i nauke,  Ministarstva zdravstva, Ministarstva prostornog uređenja,  Ministarstva okoliša i turizma,  Ministarstva Pravde,  međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija - nezavisnih eksperata, koji se bave zaštitom zraka u zatvorenom prostoru, čiji bi rezultati rada u prvoj godini od imenovanja trebalo da budu: akcioni plan za zaštitu djece i mladih od zagadenja zraka u zatvorenom prostoru; nacrt zakona o kvaliteti zraka u zatvorenom prostoru u Federaciji Bosne i Hercegovine;  nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građenju u Federaciji Bosne i Hercegovine; izmjene i dopune Pravilnika o tehničkim svojstvima za dimnjake u građevinama, Ppravilnika o tehničkim svojstvima sistema ventilacije, djelimične klimatizacije i klimatizacije u gradevinama i Pravilnika o tehničkim svojstvima sistema grijanja i hlađenja građevina; analiza usklađenosti Pravilnika o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (2005.) i Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiraniu vrsta zagadujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (2012.) s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju da devet od deset ljudi udiše zrak u kojem koncentracije zagadujućih materija premašuju ograničenja data u smjernicama, a slabo i srednje razvijene zemlje pate od najveće izloženosti. Zagađujuće materije se mogu zadržavati duže u zraku u zatvorenim prostorima i tako uticati na ljude preko disajnog i probavnog trakta ili kože. Djeca su najosjetljivija na zagađenja, najčešće zbog nezrelosti njihovog respiratornog, imunološkog, reproduktivnog trakta, centralnog nervnog i probavnog sistema.

 Simptomi i oboljenja koje izazivaju pojedine zagađujuće materije iz unutrašnjeg zraka su prepoznati i definisani u preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, kao i u rezolucijama, akcionim planovima i uredbama institucija Evropske unije (EU). S pandemijom virusa SARS-COV-2 pitanje kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru postaje još aktuelnije jer su i djeca i odrasli bili primorani da više vremena provode u zatvorenom prostoru, uz povećanje rizika od zaraze i razvoia bolesti u zagađenim, vlažnim, zagušljivim i nedovoljno ventiliranim prostorima, obrazložila je Klarić.