Pojasnio je da je to važno znati zbog osiguranja nezavisne pozicije pravosuđa i njegove potpune reforme što je, naglasio je Raguž, eksplicitan zahtjev svih relevantnih struktura kada je u pitanju pravosuđe, a sve u svjetlu najavljenog referenduma Republike Srpske o tom pitanju.
Upozorio je na nesređeno stanje u pravosuđu, s obzirom na to da ima više od dva miliona neriješenih predmeta tražeći poseban osvrt na politizaciju cijelog procesa i donošenja odluka o pravosuđu te pitanjima ratnih zločina.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZBiH) podsjetio je da je Stukturalni dijalog pokrenut 2011. godine s namjerom da se u bh. pravosuđu nastave započete reforme u pravcu otklanjanja ključnih nedostataka iz te oblasti te izgradnje modernog pravosudnog sistema i vladavine prava.
Iako je nakon toga bilo nekoliko sastanaka, ministar kaže da je evidentan zastoj u ovom procesu, ali o razlozima zastoja nije htio govoriti naglašavajući da je i to bilo kontraproduktivno.
"Razdvajanjem sesija Stukturalnog dijaloga na ministarske i izvršne, odnosno stručne sesije bila je tema mnogih rasprava. Pažnja medija je usmjerena na trivijalne stvari dok niko nije ispratio napredak ostvaren u području presuđivanja za ratne zločine", smatra Grubeša.
Podsjetio je da je u međuvremenu usvojena Strategija sektora pravde što je trebalo biti učinjeno prije dvije godine zbog čega druga tranša IPA fondova namijenjena finansiranju zaposlenih u pravosuđu nije puštena te je nekoliko zaposlenih ostalo bez plaće ili otpušteno.
