Predlagači zakona o izmjeni Zakona o krivičnom postupku BiH su delegati iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Ljilja Zovko, Bariša Čolak, Zdenka Džambas, Mario Karamatić i Martin Raguž, a Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o krivičnom postupku BiH predsjedavajući Kluba bošnjačkih delegata Halid Genjac.
Prijedlog hrvatskih delegata identičan je prijedlogu izmjena Zakona o krivičnom postupku koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH, a koji nije dobio podršku Vijeća ministara.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša pojasnio je ranije da je riječ o odluci Ustavnog suda BiH na apelaciju /tada/ predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Borjane Krišto u kojoj su pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) proglašene neustavnim, uz ocjenu da se krše ljudska prava.
Prijedlog izmjena ovog zakona sličan je prijedlogu koji je u Predstavničkom domu predložio poslanik SDA Amir Fazlić, ali je suštinska razlika u obuhvatu primjene zakona, a praktično to bi značilo da se izmjenama zakona definišu samo krivična djela koja tretira Krivični zakon BiH, ali ne i krivični zakoni entiteta.
Prijedlogom Halida Genjca propisana je detaljanija procedura davanja imuniteta svjedoku.
Ustavni sud BiH je na sjednici 31. maja konstatovao da Parlamentarna skupština BiH nije izvršila odluke ovog suda o ocjenama ustavnosti odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o OSA-i, te odredio dalji način njihovog izvršenja tako što će osporene odredbe biti primjenjivane u skladu sa standardima sadržanim u ranije donesenim odlukama ocjene ustavnosti, te u skladu sa opštim standardima ljudskih prava i sloboda iz Ustava BiH i Evropske konvencije i praksom Ustavnog suda i Evropskog suda u oblasti na koje se te osporene odredbe odnose.
Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan rekao je da se BiH se neće naći u pravnom vakuumu s obzirom da je ova poruka Ustavnog suda upućena stručnim institucijama koje primjenjuju ove odredbe.
Na dnevnom redu sjednice u prvom čitanju je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim se predviđa skeniranje glasačkih listića u svrhu utvrđivanja rezultata izbora.
U obrazloženju zakona, čiji su predlagači poslanici u Predstavničkom domu Mirsad Mešić, Damir Bećirović, Saša Magazinović, Mirsad Đonlagić, Fehim Škaljić, Damir Arnaut i Denis Bećirović, navodi se da ručno brojanje glasova, uz sporan kredibilitet i stručnost, otvara širok spektar manipulacija, čime se dovode u pitanje iskazana volja birača, pravičnost izbornih rezultata, a time i samih izbora.
Pred poslanicima će se naći informacija o sprovođenju Plana hitnih mjera i realizaciji aktivnosti navedenih u informaciji Savjeta ministara o procjenama i mogućnostima BiH u vezi sa pitanjem izbjegličke krize u regionu i EU i pregledu situacije u vezi sa migrantskom krizom na zapadnobalkanskoj ruti.
Dom naroda razmotriće i izvještaj Evropske komisije o BiH za ovu godinu.
Na dnevnom redu je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH u drugom čitanju koji se odnosi na zabranu noćnog rada trudnicama od šestog mjeseca trudnoće i majkama djece do dvije godine, kao i na korištenje godišnjeg odmora.
Pred poslanicima će se u drugom čitanju naći Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH.
U prvom čitanju će biti razmatrani Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama naknadama u institucijama BiH.
Na dnevnom redu sjednice su godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2017. godinu, izvještaji Centralne banke BiH za 2017. godinu i izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu.
Dom naroda trebalo bi dati saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Srbija - BiH za 2016. godinu između EU, Vlade Srbije i BiH.
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
